JUČER je objavljen nacrt krovnih odluka oko kojeg bi se do vikenda trebale dogovoriti zemlje koje sudjeluju na klimatskoj konferenciji COP26 u Glasgowu.
Dokument utvrđuje na koji način će zemlje smanjiti emisije stakleničkih plinova kako bi se izbjegao porast prosječne globalne temperature veći od 1.5°C.
>> Objavljen nacrt klimatskog sporazuma, evo što se traži od država
Delegati iz 197 zemalja koji sudjeluju na COP26 već danima pokušavaju usuglasiti stavove, a do kraja tjedna trebali bi izaći s konačnim tekstom koji bi svi bili spremni potpisati.
Neki klimatolozi, klimatski aktivisti i organizacije reagirali su na nacrt s razočaranjem, međutim, delegati upozoravaju da se nove odluke donose svaki dan, da konferencija nije završena te da treba pričekati konačnu verziju odluka.
Ima pozitivnih pomaka, ali...
Nacrt je sastavljen na sedam stranica, a posebno je fokusiran na prilagodbe, odnosno na pomaganje siromašnijim zemljama u suočavanju s posljedicama klimatskih promjena i na financiranje smanjenja emisija, što je kontroverzno pitanje jer siromašnije zemlje krive bogatije, koje su posljednjih stotinjak godina bile najveći izvori emisija, da ne doprinose dovoljno.
Dokument poziva zemlje da do kraja 2022. preispitaju i ojačaju svoje nacionalne klimatske planove za smanjenje emisija koje bi trebale ostvariti do 2030. Ističe da je za postizanje cilja ograničavanja globalnog zatopljenja na 1.5°C potrebna smislena i učinkovita akcija u "ovom kritičnom desetljeću". Bit će zanimljivo vidjeti kako će na ovaj zahtjev za stavljanjem novih planova na stol reagirati zemlje poput Kine, Indije, Saudijske Arabije i Brazila.
Nacrt također podsjeća zemlje da prema Pariškom sporazumu mogu podnijeti nova, ambicioznija klimatska obećanja u bilo kojem trenutku i prvi put poziva zemlje da postupno ukinu subvencije za ugljen i druga fosilna goriva. U tom smislu potiče redovitije revizije klimatskih planova jer trenutna obećanja smanjenja emisija do 2030. godine neće ostvariti zacrtane ciljeve.
Nacrt poziva razvijene zemlje da udvostruče sredstva za pomoć u prilagodbi i rješavanju nepovratnih učinaka klimatskih promjena, koji se navode kao gubici i štete. Od razvijenih zemalja traži se da za ostvarenje navedenih ciljeva u narednih nekoliko godina izdvoje "više od 100 milijardi dolara godišnje".
Što su obećale države?
Dokument uključuje paragrafe posvećene jednom od najtežih pitanja o kojima se raspravlja, a to su pravila za mjerenje emisija u pojedinim zemljama te izvještavanje UN-a o njima.
U tekstu se ne spominje sporni "članak 6" Pariškog sporazuma, koji bi trebao uspostaviti pravila za globalno tržište za kupnju i prodaju CO2.
Više od 100 svjetskih čelnika obećalo je da će okončati krčenje šuma i pokrenuti sadnju do 2030., uključujući Brazil, domovinu amazonske prašume.
Više od 40 zemalja odlučilo je odustati od ugljena kao energenta, no ne i najveći svjetski korisnici poput Kine i SAD-a.
SAD i EU najavili su globalno partnerstvo za smanjenje emisija metana. Naime, metan ima više od 80 puta veću snagu zagrijavanja od CO2 tijekom prvih 20 godina nakon što stigne u atmosferu. Iako CO2 ima dugotrajniji učinak, metan postavlja tempo za zagrijavanje u bliskoj budućnosti. Najmanje 25% današnjeg zagrijavanja potaknuto je emisijama metana od ljudskih djelovanja, osobito kroz stočarstvo.
Transport je jedan od glavnih izvora emisija CO2
Srijeda je bila posvećena rješavanju problema emisija koje se stvaraju u transportu, jednom od glavnih izvora emisija CO2.
Trideset zemalja, među njima i EU, dogovorilo je zajednički rad na ubrzavanju tranzicije na vozila s nultom emisijom.
Sudionici su također predstavili planove za tzv. zelene koridore za brodarstvo koji bi trebali pomoći u prelasku na plovila s nultom emisijom.
Još 14 država koje su odgovorne za više od 40% globalnih emisija CO2 iz zrakoplovstva obavezalo se na nove ciljeve u smanjivanju emisija.
Kritike na račun nacrta i političara
Brojni klimatski aktivisti, ali i stručnjaci izrazili su svoje razočaranje do sada dogovorenim akcijama i nacrtom.
Atmosferski fizičar i klimatolog Branko Grisogono, jedan od recenzenata izvještaja o klimatskim promjenama UN-ovog tijela IPCC, kaže da, ako je suditi prema nacrtu, nema većeg napretka.
"Za sada, jer COP26 u Glasgowu još nije gotov, nema fundamentalnih pomaka na bolje. Izgleda da se tamo bave manje važnim i poluformalnim stvarima. Međutim, tako je to u ogledavanju velikih rivala: 'njuškanje' i provociranje protivnika da pokaže svoje karte. Ako tako ostane do kraja meča, to neće biti dobro za prirodu, a onda ni za čovječanstvo", kaže Grisogono.
"Postoje propusti, to je ljudski, ali neki su namjerni i to se mora izbjegavati. Ako mi dopustite da izađem iz svoje stroge struke i kažem kao laik, onda mislim sljedeće: Veliki dio sudionika COP26 kao da očekuje da će iduće generacije s boljom tehnologijom brže i bolje rješavati probleme koje su stvorili njihovi preci, uključujući i nas, te da će eventualno ta iduća generacija rješavati probleme svojih unuka. Ako je to tako, onda je to totalno pogrešno iz niza razloga", upozorio je Grisogono.
Žestoke kritike iz Greenpeacea
Očekivano, najoštrije kritike stižu iz Greenpeacea.
Jennifer Morgan, međunarodna izvršna direktorica Greenpeace Internationala, koja je ranije bila globalna direktorica klimatskog programa na Svjetskom institutu za resurse (WRI), na Twitteru je poručila sljedeće:
"Danas objavljen novi nacrt teksta konačne odluke nije plan za rješavanje klimatske krize, to je dogovor da ćemo svi prekrižiti palčeve i nadati se najboljem. Pristojan je zahtjev da zemlje možda iduće godine učine više. No, to nije dovoljno dobro", napisala je Morgan.
"Pregovarači ne bi trebali ni razmišljati o odlasku iz Glasgowa dok ne dogovore sporazum koji odgovara trenutku. Jer ovaj zasigurno ne odgovara", dodala je Morgan koja je vodeća predstavnica WRI-ja na međunarodnim klimatskim sastancima.
Prema istraživačkoj skupini Climate Action Tracker (CAT), predstavljena obećanja zemalja koje sudjeluju na konferenciji COP26 da će smanjiti emisije stakleničkih plinova do 2030. nisu dovoljna jer će i dalje omogućiti da se Zemlja do 2100. zagrije za 2.4°C, što je znatno iznad ciljane granice Ujedinjenih naroda od 1.5°C (projekcije CAT-a dolje).
"Obećanja koja su dosad dana na COP26 prilično su neadekvatna i, uzimajući u obzir samo te ciljeve za 2030., globalno zatopljenje ograničilo bi se na 2.4 stupnja Celzijeva", rekao je za Al Jazeeru Bill Hare, izvršni direktor Climate Analyticsa, jedne od organizacija iza CAT-a.
Previše fokusa na površna rješenja
Stephen Reicher, član tijela Scientific Advisory Group for Emergencies (SAGE), koje daje znanstvene i tehnološke savjete koji bi trebali omogućiti donošenje najboljih političkih odluka, u Guardianu je izrazio svoje uvjerenje da su sudionici konferencije previše fokusirani na površna klimatska rješenja koja se jednostavno nakalemljuju na osnovni mehanizam traženja profita, eksploatacije resursa i beskrajnog rasta.
"Primjer toga je činjenica da se na COP26 nalaze 503 izaslanika iz tvrtki za fosilna goriva, dvadesetak više od najveće delegacije iz neke države. Unatoč službenoj zabrani izravnog sudjelovanja tvrtki koje rade s fosilnim gorivima, malo tko je na vlasti digao uzbunu zbog toga", piše Reicher.
Znanstvenici su upozorili da bi se za održavanje temperature na porastu do 1.5°C (što su se zemlje obavezale nastojati postići Pariškim klimatskim sporazumom), iznad kojeg će se osjetiti najgori utjecaji klimatskih promjena, globalne emisije stakleničkih plinova morale smanjiti za 45% do 2030. godine te na nulu do sredine stoljeća. Britanski Met Office upozorio je da bi globalni prosječni porast temperature od samo 2°C mogao značiti da će milijarda ljudi biti pogođena fatalnom vrućinom i vlagom.
Neki sudionici konferencije COP26, uključujući i britanskog premijera Borisa Johnsona, našli su se na udaru kritika zbog korištenja zrakoplova za kratka putovanja na konferenciju i s nje, čime su postavili loš primjer.
Dunja Mazzocco: Ovo je samo jedna od verzija
Meteorologinja Dunja Mazzocco, koja sudjeluje u konferenciji kao ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike, ističe da je objavljeni nacrt samo jedna od nekoliko verzija konačnih odluka na kojima se već danima radi.
"Pregovori su teški, a pomaci maleni. Krovna odluka koja je analizirana ovdje odnosi se samo na COP26 i nije direktno vezana uz pitanja Pariškog sporazuma", rekla je za Index Mazzocco.
"Naime, ova klimatska konferencija uključuje tri različite konferencije stranaka, gdje se uz COP26 održava i konferencija stranaka Pariškog sporazuma i konferencija stranaka Kyotskog protokola. Svaka od njih imat će svoju krovnu odluku, a sve vezano uz Pariški sporazum, pa tako i odredbe iz članka 6, bit će uključeno u pripadajuću krovnu odluku", pojasnila je.
"Na sastancima koordinacije EU koja se održava najmanje jednom na dan dogovaraju se stajališta koja će zauzimati EU i njezine države članice. Brojne su teme međusobno povezane i, dok se ne postigne sporazum o svima njima, ni krovne odluke neće se moći usuglasiti. Iako predsjedništvo COP-a nastoji dovršiti sve odluke do petka navečer, ministri EU smatraju da se proces nipošto ne smije požurivati prije nego što se postigne dogovor o svim otvorenim pitanjima. Za EU naročito je važno da se odrede pravila o izvješćivanju o emisijama te mjerama koje države poduzimaju za njihovo smanjenje", kaže nam Mazzocco.
Još nema dogovora oko važnog mehanizma
"Također, značajno je donijeti adekvatne odluke koje bi unaprijedile financiranje mjera prilagodbe te jačanja otpornosti i spremnosti na upravljanje rizicima. Dosad nije osigurana svota od 100 milijardi USD za mjere ublaženja i prilagodbe, većina tog novca ide u projekte smanjenja emisija, dok fond za prilagodbu u najvećoj mjeri puni upravo EU", navodi.
"Države poput Brazila žele da se jedinice od prije Pariškog sporazuma mogu koristiti i dalje kao mjere u okviru Pariškog sporazuma, no razvijene države to ne žele jer se time smanjuju ambicije. Također, smanjenje emisija ostvareno u nekoj državi u razvoju ne smije biti uračunato u obje zemlje. Oko tog mehanizma još nije postignut dogovor", tumači naša meteorologinja.