Građani zemalja EU-a od 6. do 9. lipnja izlaze na birališta kako bi izabrali zastupnike u Europskom parlamentu, ali po izbornim pravilima koja se dosta razlikuju od zemlje do zemlje – negdje je izborni prag 5 posto, a negdje ga nema, dok u nekim zemljama mogu glasati i 16-godišnjaci.
Većina europskih zemalja održava izbore 9. lipnja, ali oni počinju 6. lipnja kada se održavaju u Nizozemskoj. Dan kasnije na birališta izlaze Irci i Česi, dok se 8. lipnja izbori za Europski parlament održavaju u Latviji, Malti, Slovačkoj i Italiji.
U dvije se zemlje izbori održavaju dva dana – Češkoj i Italiji. Europski parlament u novom sazivu neće imati dosadašnjih 705, već 720 zastupnika. Hrvatska nije među zemljama kojima je raspodijeljeno dodatnih 15 mandata, već će i dalje imati 12 eurozastupnika.
Četiri zemlje nemaju mogućnost glasanja iz inozemstva
Minimalan broj eurozastupnika po zemlji je šest. Toliko eurozastupnika imaju najmanje europske zemlje – Malta, Cipar i Luksemburg. Najviše eurozastupnika ima Njemačka, njih 96. Izborna pravila znatno se razlikuju od zemlje do zemlje.
Primjerice, građani 14 zemalja EU-a mogu, ako žive u inozemstvu, glasati poštom. Hrvatska je među osam zemalja čiji državljani mogu svoje biračko pravo ostvariti samo glasanjem u diplomatskim predstavništvima zemlje.
U četiri zemlje (Češkoj, Irskoj, Malti i Slovačkoj) ne postoji mogućnost glasanja izvan zemlje, dok samo jedna (Estonija) ima mogućnost elektroničkog glasanja. Glasanje na izborima za Europski parlament obvezno je u Belgiji, Bugarskoj, Luksemburgu i Grčkoj.
Najniži izborni prag na Cipru
U većini zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, postoji samo jedna izborna jedinica na izborima za Europski parlament. Iznimke po tom pitanju su Belgija, Irska, Italija i Poljska. Izborni prag od pet posto postoji u devet zemalja, uključujući Hrvatsku. Međutim, većina zemalja, odnosno njih 13, nema postavljen izborni prag.
Izborni prag iznosi četiri posto u Italiji, Austriji i Švedskoj, tri posto u Grčkoj te 1.8 posto na Cipru. Dob za glasanje istovjetna je punoljetnosti u većini država članica. U Grčkoj mogu glasati i sedamnaestogodišnjaci, dok se u Belgiji, Njemačkoj, Malti i Austriji može glasati od 16. godine.
Minimalna dob kandidata na izborima varira od 18 do 25. U 15 zemalja, uključujući Hrvatsku, minimalna dob kandidata je 18 godina. Tri godine viša minimalna dob kandidata pravilo je u čak devet zemalja, dok u Rumunjskoj kandidat mora imati minimalno 23 godine, a u Grčkoj i Italiji 25.