Izrađeni planovi vrlo su važan događaj za Europu, a ne samo za Hrvatsku, rekao je Luigi Boitani sa Sveučilišta u Rimu. Naveo je da se Hrvatska time pridružuje drugim državama koje imaju plan upravljanja vukom.
Ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković uputio je apel svima "da budemo svjesni da smo jedan mali otočić u Europi koji još uvijek ima sve ono što su drugi imali prije 100, 200 godina i da je naša povijesna zadaća to ostaviti budućim generacijama".
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europi u kojoj žive sve tri zvijeri, a ti planovi koji predviđaju njihov suživot s čovjekom, značajni su za njihovu zaštitu, a i razvojne gospodarske mogućnosti tih područja, istaknuo je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, vodnog gospodarstva i šumarstva Josip Bartolčić.
Plan upravljanja vukom nastao je potporom Europske komisije iz fonda LIFE - treće zemlje i rezultat je održane stručne radionice svih interesnih skupina.
Plan gospodarenja medvjedom izradila je zajednička radna skupina predstavnika nadležnih ministarstava, a Plan upravljanja risom nastao je zajedničkim radom svih interesnih skupina koji su sudjelovali na radionicama.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi 400 do 600 medvjeda. Smeđi medvjed koji živi u Hrvatskoj jedna je od osam vrsta medvjeda u svijetu. Svojedobno su bili rasprostranjeni po cijeloj Europi, ali se njihov prostor jako smanjio nakon stoljeća istrebljivanja. U Hrvatskoj je broj medvjeda stabilan i žive u brdima.
Hrvatska ima 130 do 170 vukova, i taj je broj u zadnjih pet godina stabilan. Smanjeno je područje rasprostranjenosti vuka i dok je prije obitavao i u panonskom dijelu, danas živi na području Gorskog Kotara, Like i Dalmacije. U Dalmaciji se hrani i domaćim životinjama, najčešće ovcama. Vuk je zaštićena vrsta i država je od 1999. do 2002. zaprimila 939 zahtjeva za isplatom štete te ukupno isplatila 4,5 milijuna kuna svima koje je vuk oštetio.
Plan upravljanja vukom osim što obrađuje ekološku, posebnu pozornost usmjerava na društvenu dimenziju upravljanja, suživotu vuka i ljudi, odnosno koristi koju vuk donosi stanovništvu, primjerice u razvoju eko-turizma, rekao je kanadski stručnjak Alistair Bath.
Ris je nažalost, jedina vrsta čija je izvorna populacija istrijebljena iz Hrvatske zbog neodgovornog ponašanja čovjeka prema prirodi. Reintrodukcijom risova u Sloveniju, početkom 70-tih godina prošlog stoljeća, ris se ponovno vratio u Hrvatsku i do danas zadržao. Poželjna veličina matične populacije je između 75 i 100 jedinki risa.
(Hina) xbma ysšh