Preminuo franjevac Bonaventura Duda

Foto: Varaždinska biskupija, Google Street View

FRA Bonaventura Duda, jedan od najuglednijih franjevaca na hrvatskom jezičnom području koji je uz svećenički rad postao poznat i kao teolog, bibličar, profesor-emeritus Sveučilišta u Zagrebu, prevoditelj, poliglot, pisac i pjesnik, kateheta, pedagog, skladatelj te dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, umro je u franjevačkom samostanu u Varaždinu.

Duda je preminuo u 94. godini života, 76. redovništva i 68. svećeništva, prenosi Informativna katolička agencija (IKA).

Fra Bonaventura Duda rođen je 14. siječnja 1924. u Rijeci. Rano djetinjstvo proveo je u selu Krasu na otoku Krku gdje je s pet i pol godina krenuo u pučku školu, a nakon toga školovanje nastavlja na Sušaku u građanskoj školi te u Varaždinu u Franjevačkoj gimnaziji. Na Katoličkome bogoslovnom fakultetu (KBF) u Zagrebu diplomirao je 1950, a 15. siječnja iste godine na Trsatu je slavio mladu misu.

Plodan autor

Od 1946. objavio je mnoštvo znanstvenih, stručnih i kulturnih priloga te više od 40 knjiga.

Njegov životni put 1954. nastavlja se u Rimu gdje je na Franjevačkom sveučilištu "Antonianum" doktorirao disertacijom o dubrovačkom dominikancu Ivanu Stojkoviću, ekleziologu iz XV. stoljeća. Nakon toga, na Papinskom biblijskom institutu položio je biblijski licencijat. U Zagreb se vratio 1957. i ujesen postao asistentom na KBF-u. Predavao je i na različitim institutima, a uz profesorski i nastavni rad, često je sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima i objavljivao radove u stručnim časopisima i znanstvenim zbornicima. Umirovljen je 1. listopada 1993, a 9. studenoga 2001. izabran je za profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu.

Bio je glavni urednik Zagrebačke Biblije, kapitalnog prijevoda Svetog pisma iz 1968., iznimnoga zagrebačkoga i hrvatskoga biblijskog pothvata, zajedno s ostalim vrhunskim zagrebačkim i hrvatskim književnicima i jezikoslovcima, teolozima i prevoditeljima (tiskane u 400.000 primjeraka) što je utjecalo i na tiskanje desetak svezaka Hrvatskoga lekcionara (1973.-1991.).

Kao autor sadržajnog projekta i član uredništva, s Jurom Kaštelanom sudjeluje u ostvarenju Zagrebačke Biblije 1968. u izdanju Stvarnosti koju je poslije otkupila Kršćanska sadašnjost, a s fra Zorislavom Lajošem (+1972.), prvotnim inicijatorom, u jesen 1962. sudjeluje u pokretanju Glasa Koncila.

Među prvim svećenicima koji su se pojavili na televiziji

U punom jeku pokoncilske obnove liturgije, tadašnja Biskupska konferencija Jugoslavije povjerava fra Bonaventuri Dudi izradu biblijskog djela Hrvatskog lekcionara u deset svezaka. Taj posao izveo je u najužoj suradnji s fra Jerkom Fućakom (+1992). Za potrebe lekcionara nanovo su preveli Novi zavjet u izdanju Kršćanske sadašnjosti te izvršili lekcionarsku redakciju Psaltira Zagrebačke Biblije. I danas u bogoslužju čitamo tekstove koje su oni priredili. Obojica su sudjelovala u prijevodu Rimskog misala i Časoslova. Fra Bonaventura je sam preveo osamdesetak novih časoslovnih himana. Kasnije su se obojica zauzela i za prijevod Ekumenskoga Novog zavjeta (Zagreb, 1972.) te za ostvarenje tzv. Jeruzalemske Biblije (1994.).

Bio je neumoran pastoralni djelatnik kao propovjednik, pisac, publicist i voditelj duhovnih vježbi. Fra Bonaventura Duda među prvim je svećenicima koji se pojavio na televizijskom ekranu.

Spreman na suradnju

Uz sav svoj rad fra Bonaventura Duda bio je izvrstan voditelj dvaju crkvenih procesa za beatifikaciju slugu Božjih, ponajprije za provincijalnog ministra fra Vendelina Vošnjaka. Posljednjih godina intenzivno je pripremao materijale za kauzu sluge Božjega fra Alekse Benigara, pišući izvješća o njegovoj svetosti. Benigar je osobito zaslužan kao prvi, do sada nenadmašeni, biograf Alojzija Stepinca. Osim toga, surađivao je i u procesu bl. Alojzija Stepinca, o. Ante Antića i postavio temelje procesu sestre Marice Stanković.

Znanje fra Bonaventure Dude bilo je enciklopedijsko, a zanimanje za biblijske i teološke teme svestrano. Bio je djelatnik na širokom polju otkrivanja same Crkve i njene poruke u koncilskom i pokoncilskom vremenu. Posve je bio predan poslanju Crkve i nije birao zadatke po svojim sklonostima, nego po njihovoj važnosti. Bio je osjetljiv za 'znakove vremena' i spreman na koncilijantnu suradnju sa svima kojima je na srcu dobro ljudi.

Dobitnik je niza domaćih i inozemnih nagrada i priznanja. Vrijeme ukopa fra Bonaventure Dude bit će naknadno objavljeno, prenosi IKA.