Foto: FaH
>> Kako osnovati offshore tvrtku i platiti manje poreza?
>> Zbog poreznog terora preselili firme izvan Hrvatske: "Žalim samo što to nisam ranije napravio"
Prva poduzetnica ima prebivalište u Hrvatskoj i životnog partnera Talijana, imaju zajednički servis za održavanje robota koji cementiraju visoke peći u željezarama. Rade za strane klijente - Ruse, Ukrajince i Indijce.
Odlučili su otvoriti tvrku u Sloveniji, iako u njoj nemaju boravište. Za otvaranje tvrtke bio im je potreban samo porezni broj koji se na zahtjev dobije u najbližem poreznom uredu. S tim brojem došli su u ured knjigovođe koji im je otvorio firmu i to naplatio 200 eura. "Samo otvaranje firme je besplatno, bez biljega i ikakvih naknada, no mi smo platili jer smo to radili preko knjigovođe koji je to napravio umjesto nas", rekla je ona za Index.
Slovenija: Porezni paket od 80 posto
Tvrtka je otvorena za nekoliko sati, nema zaposlenih, a kao sjedište upisana je adresa slovenskog knjigovođe. Nakon što je napomenula da im je u Sloveniji porez na dobit 20%, a porez na dividendu 18%, upitali smo je zašto im se to isplati više nego da imaju hrvatsku tvrtku.
Objasnila nam je da je preuzela porezni paket od 80 posto koji im omogućava da prema predviđenoj dobiti pravdaju osamdeset posto svih troškova bez prilaganja računa i putnih troškova. "U našem primjeru to znači da od 50.000 eura koje mi godišnje fakturiramo plaćamo 20% poreza na dobit na samo 10.000 eura, što je 2000 eura godišnje, a ostalih 80% su uračunati troškovi na koje ne plaćamo ništa i ne pravdamo PDV za njih", kazala je ona u razgovoru za Index.
Upozorila je na to da se takav porezni paket može zatražiti samo u roku tjedan dana od otvaranja tvrtke, ali da to zna svaki slovenski računovođa.
Srbija: Mjesečna davanja državi od 115 eura, značajno manje nego u Hrvatskoj
Druga poduzetnica iz Hrvatske s kojom smo razgovarali preselila se u Srbiju. U Zagrebu je imala modni obrt s 12 zaposlenih i četiri trgovine koje je prodala, da bi kasnije osnovala firmu i umorna od natezanja s birokracijom odselila u Braziliju. Tamo je radila deset sati dnevno, ali i upoznala svog budućeg supruga, Srbina. Razmišljali su o tome hoće li živjeti u njegovoj ili njezinoj državi, no odabrali su Srbiju zbog nižih troškova života kao i pozitivnije klime, tvrdi naša sugovornica. "Ljudi su manje depresivni i svi su oduševljeni kad spomenem Hrvatsku. Nikad nisam osjetila nacionalizam", kaže u razgovoru za Index.
U početku se povremeno bavila marketingom i grafičkim dizajnom, a onda je odlučila osnovati svoju firmu po modelu "paušalnog preduzetništva". Ono što se u Srbiji zove "preduzetništvo", najsličnije je hrvatskom obrtu. Za to joj nije bio potreban temeljni kapital, trošak osnivanja iznosio je 140 kuna, a ne mora voditi knjigovodstvo niti biti članica obrtničke komore. Limit za ulazak u sustav PDV-a iznosi 65.000 eura godišnje. Mjesečni paušal koji plaća državi iznosi oko 115 eura i tu su uključena sva davanja: zdravstveno osiguranje, doprinosi (socijalno i mirovinsko), porez po rješenju djelatnosti i doprinosi za nezaposlenost. Napominje da za paušalno oporezivanje promet mora biti niži od 49.000 eura godišnje.
Već prvi mjesec zarađivala je oko 1000 eura, a sada zarađuje triput više. I suprug dobro zarađuje pa kada oduzme mjesečne režije koje su u Srbiji znatno niže - 100 eura (struja, voda, grijanje, internet, telefon, mobilni telefoni), troškove za hranu i kućanstvo - 200 eura (najjeftiniji kruh tamo možete kupiti za 0,36 eura), plaćanje izlazaka i luksuza - 500 eura, ostane im u kućnom budžetu još i novac za putovanja.
"Sada mirno spavam, radim ono što volim, dobro zarađujem i živim život kakav sam htjela, dok svoje slobodno vrijeme ne trošim na administraciju i birokraciju", zadovoljna je ona svojim biznisom u Srbiji.
Hvali tamošnje službenike i tvrdi da su susretljivi te kaže da im nije jedini zadatak da vam naplate kaznu, što je nerijetko bio zadatak hrvatskih inspektora.
"Ovo nije poziv da se svi presele u Srbiju. Ovo nije poziv da selite u neku drugu zemlju. Ovo je poziv političarima i državnim institucijama da razmisle o tome jesu li dali sve od sebe da stvore pozitivnu poslovnu klimu u Hrvatskoj. Jesu li dali priliku mladim ljudima da žive od svog rada? Je li vrijeme da se prestanu baviti propagandom nacionalizma i dizanjem nameta te da svoju pažnju usmjere na one koji žele ostati u svojoj zemlji i nikada ne moraju vagati trebaju li ostati ili ne?" zaključila je ona za Index.
Pozivamo čitatelje koji su osnovali tvrtke u inozemstvu da nam ispričaju svoja iskustva s otvaranjem firmi, plaćanjem nižih poreza i drugim prednostima na desk@index.hr. Jamčimo anonimnost.