Nekoliko je naziva i nadimaka proteklih desetljeća nosio poslovni toranj koji se danas nalazi na Trgu Dražena Petrovića, preko puta Studentskog centra i, s druge strane ulice, Tehničkog muzeja Nikola Tesla.
Izgrađen uz dvoranu košarkaškog kluba Cibona – koji je sponzorirala moćna prehrambena tvrtka Cibona – u vrijeme velike izgradnje Zagreba uoči Univerzijade 1987. godine – toranj se nazivao Ciboninim, u dvijetisućitim postao je Agrokorov, dok ga danas obnavlja koncern Agram.
Jedan od naziva što ga Zagrepčani pamte je i "Mirkova cigara" – po Mirku Novoselu, legendarnom treneru KK Cibona i nacionalne reprezentacije – čije su cigare zajedno s njegovim likom ušle u "Hall of fame" svjetske košarke.
Toranj u kojem su poslovale najmoćnije domaće firme
U tom 92 metra visokom neboderu poslovale su najsnažnije domaće tvrtke – od Cibone i Agrokora, do Microsofta koji je tamo imao prvo hrvatsko sjedište. Riječ je o simbolu Zagreba i njegovog poslovnog miljea, poput susjedne Zagrepčanke, i nezaobilaznoj vizuri na gradskom zemljovidu.
Poslovni toranj Cibona, nazovemo li ga prvim imenom, jedan je od zagrebačkih urbanih temeljaca koji ima značajnu prošlost i perspektivnu budućnost.
Kao povijesnu prijelomnicu zagrebačkog urbanog razvoja Cibonin toranj i cijeli sportsko-poslovni kompleks možemo sagledavati u sklopu "redizajna" Zagreba u modernu metropolu – u istom razdoblju napravljen je sportsko-rekreacijski centar Jarun, dotjeran Dom sportova, preuređen tadašnji Trg Republike (današnji Trg bana Jelačića), studentski domovi i brojni drugi sportski tereni i stambeni objekti u kojima su stanovali sudionici i gosti Univerzijade.
Izgrađen je i "položeni neboder" kao press-centar Univerzijade u sklopu novinskog konglomerata Vjesnik, u kojem su desetljećima nakon 1987. radile redakcije tri dnevna lista.
Dio sportske povijesti
Samim imenom, Cibonin toranj dio je i sportske povijesti. Ime se pamti po košarkaškom klubu osnovanom 1946. pod nazivom Sloboda. Kako mu je glavni sponzor tada bila moćna socijalistička tvrtka Cibona – sačinjena od Kraša, Badela, Francka i poduzeća Voće – i košarkaši su nosili plave dresove s tim imenom. Ali, u povijest sporta ušli su i pod imenima Zagreb, Vihor, Polet i, naročito, Lokomotiva gdje su igrali velikani poput Nikole Plećaša.
Samo ime Cibona, prema nekim tvrdnjama, dolazi od latinske riječi cibus – hrana, a prema drugima to je kratica od CI(korija)-BO(mbon)-NA(ranča). U vrijeme legendarnog Mirka Novosela, postala je i treća verzija - C(icibanski) I(nstitut) B(asketskog) O(ca) N(ovosel)A.
Urbanistički značaj i povijest Ciboninog tornja za Index je opisala dr. Zrinka Paladino, arhitektica i autorica nekoliko knjiga o urbanom Zagrebu.
"Toranj je dugo bio mjera svih drugih zgrada u centru Zagreba"
"Nekadašnji poslovno-sportski centar Cibona itekako je trebalo obnoviti. Dakako da ga je trebalo primjerenije i održavati, no nemilosrdnom zubu vremena sve podliježe, pa tako i on", kaže dr. Paladino i dodaje: "Projektiran je 1985. i dovršen za Univerzijadu 1987. godine u suradnji arhitekata - navedimo ih abecednim redom - Marijana Hržića iz Urbanističkog zavoda Hrvatske, Ivana Piteše iz projektnog biroa APZ i Berislava Šerbetića s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Voditelj projekta bio je arhitekt Ivan Piteša, a nositelj projekta građevinske konstrukcije profesor Milutin Anđelić s Fakulteta građevinskih znanosti u Zagrebu."
Doktorica Paladino ističe kako je Cibonin toranj dugo bio "mjera" svih drugih zgrada u zagrebačkom središtu.
"Skladna vertikala njegovog tornja dugo je vremena konzervatorima bila mjerom dopuštenog dizanja u visinu drugih planiranih gradnji u centru Zagreba, a kako god kroz vrijeme mijenjao korisnike - što je za sobom povlačilo i različito nazivlje - u memoriji je građana i danas očuvan kao Cibonin toranj", ističe Zrinka Paladino.
"Blagoslov može doći samo od arhitekta"
"Zbog osuvremenjivanja i poboljšanja tehničkih karakteristika te građevine, obnova je gotovo četrdeset godina od izgradnje bila i više no nužna. No ista bi trebala biti - kako valjda i je - vođena pod posebnom konzervatorskom paskom. Važno je istaknuti da su projektanti, vjerojatno po uputi Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode kao nadležnog konzervatorskog tijela Grada Zagreba, kontaktirali jednog od arhitekata sklopa, profesora Marijana Hržića. To je i pohvalno i pošteno, a predstavlja i nužan civilizacijski doseg po pitanju kolegijalnosti i kulturnog ophođenja u arhitektonskoj struci", dodaje.
Dr. Paladino kontaktirala je, zbog izjave Indexu, i samog arhitekta Hržića.
"Bilo mi je drago čuti da je profesor Hržić u ovom slučaju optimističan i da dijelimo stav kako tekućom obnovom treba uvažiti i očuvati ton, boju i refleksiju stakala kao najvažnijeg elementa plašta sklopa. Posebno je to važno u segmentu tornja građevine. Teško je pri takvim specifičnim obnovama na malim uzorcima koji se dostavljaju na ovjeru biti siguran kakav će dojam uistinu biti postignut po dovršetku obnove, no ključno je, ako primarno govorimo o tornju, odabranom vrstom stakla i metalne mreže opne - načete atmosferilijama i vremenom - očuvati bitne karakteristike gradnje koja neupitno predstavlja jedan od ključnijih segmenata u slici Zagreba", govori nam Paladino.
"Kako jedno od najvećih imena suvremene hrvatske arhitekture još uvijek aktivno i sjajno projektira, isključivo od njega i može doći 'blagoslov' ili pak zabrana interveniranja i u njegovo autorsko djelo. U ovom trenutku profesor Hržić je optimističan pa se nadajmo da će takvim ostati i po zaključenju obnove", istaknula je za Index dr. Zrinka Paladino.
Kakvi su planovi?
Investitor i većinski vlasnik Cibonina tornja koncern Agram prionuo je njegovom uređenju nakon što je kupio 16 etaža tog nebodera u veljači 2023. godine od Fortenove, tvrtke nasljednice Agrokora. Dario Križić, predsjednik uprave tvrtke Agram TIS, objasnio je za Index detalje obnove koja je u tijeku.
"Projekt smo započeli kako bismo vratili stari sjaj Ciboninom tornju. Želimo ga vratiti u prethodno stanje. S obzirom na to da Zagrebu nedostaje poslovnih prostora, smatramo da je potrebno urediti poslovni toranj Cibona i vratiti mu njegovu namjenu. To je naša osnovna ideja s kojom se slažu i svi ostali suvlasnici Ciboninog tornja. Toranj ima 21 kat te još 22. etažu, koja je tehnička. U vlasništvu koncerna Agram je 16 etaža, dok je ostalih pet u vlasništvu Elektroprojekta i Cimeda, koji su u projektu zajedno s koncernom Agram", kaže Križić.
"Paralelno sa zamjenom staklene fasade započinjemo i s unutrašnjim radovima – zamjena električnih instalacija te zamjena kompletnih strojarskih instalacija – i to je trenutačno u našem fokusu", napominje Dario Križić i kaže kako "toranj nije stradao u potresu, bili su statičari i može izdržati i snažnije potrese".
"Morali smo zamijeniti staklenu fasadu zbog propuštanja. Zubom vremena je to dotrajalo i trebalo je zamijeniti fasadu, kao i unutarnje uređenje kako bi bilo up-to-date," dodaje Križić.
Kako ide obnova?
Glavni projektant arhitekt Milivoj Cota opisao nam je tijek radova.
"Nema problema u obnovi. Sve ide po planu – mijenjamo fasadu koja je tada bila napravljena najnovijom tehnologijom, ali sada je bila u takvom stanju da je treba zamijeniti. Estetski će fasada izgledati jednako, ali tehnički je puno kvalitetnija. Energetska obnova bit će u skladu s današnjim standardima", napominje Cota za Index i kaže da je proces obnove tornja dosta složen: "Dizalice nije da nismo mogli postaviti, ali bilo je dosta komplicirano postavljati dizalice i skele. Odlučili smo se na viseće platforme s kojima montiramo i demontiramo fasadu, što sve ide po planu."
Treba napomenuti kako se na prvom katu Cibonina tornja nalazi Muzej Dražena Petrovića, košarkaške legende koji je dio karijere proveo u tom klubu.
"Nakon sastanaka Grad Zagreb je prepoznao investitora i podržao je našu namjeru. Okoliš tornja nije u vlasništvu koncerna Agram. Dobili smo i potvrdu Ureda za zaštitu spomenika Grada Zagreba, kao i arhitekta Marijana Hržića za zamjenu staklene fasade poslovnog tornja Cibona. Svi sudionici projekta su suglasni i želimo da se taj simbol grada Zagreba obnovi i ponovno zablista. Fasada je gotova krajem 2024., sve će biti gotovo u prvom kvartalu 2025. godine", kaže Indexu Agramov direktor Dario Križić i poručuje: "Nakon kompletne rekonstrukcije prostori u vlasništvu koncerna Agram bit će na raspolaganju za komercijalni zakup."
Što kažu u Gradu?
U Gradu Zagrebu kažu kako će se urediti i okoliš Cibonina tornja.
"Projekt sanacije i uređenja pješačkih i zelenih površina uz kompleks Cibona je u fazi izrade te obuhvaća površine u Ulici Florijana Andrašeca, Tratinskoj ulici te Savskoj cesti, čime se bitni zahtjevi za građevinu ni u jednom njezinom aspektu neće mijenjati. Projekt bi obuhvatio sanaciju dotrajalih pješačkih površina, zamjenu postojeće neadekvatne urbane opreme, hortikulturno uređenje parkovnih i zelenih površina te njihovo ambijentalno osvjetljenje", poručuju iz gradske uprave i dodaju: "S radovima na uređenju okoliša uz kompleks Cibona započelo bi se po završetku radova na uređenju nebodera, a koje vrši investitor, odnosno vlasnik objekta."
Muzej Dražena Petrovića, podsjećaju iz Grada, promijenio je vlasnika: "Grad Zagreb, odlukom Skupštine iz srpnja prošle godine, a temeljem zamolbe Zaklade Dražen Petrović, prenio je osnivačka prava nad ustanovom Muzejsko-memorijalni centar Dražen Petrović, na Zakladu Dražen Petrović, Zagreb, bez naknade."
"Bit će interesa za zakup prostora"
Interes za zakup svakako će postojati, komentira za Index Boro Vujović, jedan od najupućenijih stručnjaka za trgovinu i najam nekretnina u Zagrebu.
"Popunjenost poslovnih prostora u Zagrebu je izrazito velika. Unatoč tome što je opcija rada po principu home office popularna, jasno je kako se nije mnogo investiralo u uredske zgrade i nekretnine. U ovom trenutku, dok traje obnova od potresa, mnogo javnih institucija je izvan svojih zgrada pa je potražnja tim veća", kaže Vujović.
"Cibonin toranj je – uz Vjesnikov neboder i Zagrepčanku – pionir poslovnih zgrada koje su postale i simbol Zagreba. U svakom slučaju, takvi prostori imaju priliku postati atraktivni ako se moderniziraju. Prepoznatljivi su i nalaze se na atraktivnim lokacijama. Toranj Cibone nalazi se u centru, na fantastičnoj lokaciji i ima parking. Pitanje isplativosti investicije ovisi o investitoru, ali vjerujem da tvrtka s tolikim iskustvom zna što radi i da su napravili dobru matematiku. Ta nekretnina sigurno će biti popunjena i donosit će prinos. Investitor zna koliki prinos treba imati da im se posao isplati. Dodatna vrijednost tornja je i činjenica da su bile druge velike tvrtke, poput Agrokora ili Microsofta", rekao nam je Vujović.
Primjer Cibonina tornja, koji nisu kvalitetno održavale ni nekada bogate tvrtke poput Agrokora, pokazuje izostanak brige o gradskim urbanim simbolima, da se o ostalom i ne govori.
"Rijetko koja građevina tako efektno reflektira svjetlost"
To nam potvrđuje i Zrinka Paladino.
"Bez održavanja, obnavljanja i saniranja, građevine su osuđene na propast, a one najvrjednije, među koje svakako spada i Cibona, mudro promišljenim akcijama u određenim vremenskim intervalima treba osiguravati za budućnost. Interijeri su priča za sebe, a mislim i da je interijer Cibone više puta mijenjan, te premda građevina nije pod pojedinačnom zaštitom, valja štititi ono bitno u njezinoj pojavnosti. Primarno je to plašt koji oblači od više geometrijskih oblika skladno sklopljenu kompoziciju i koji bi, kao trag našeg djelovanja u prostoru, trebalo očuvati za budućnost. Ne obilujemo kvalitetno utisnutim tragovima suvremenijih arhitektonskih ostvarenja pa ono malo što imamo trebamo čuvati", govori nam Paladino.
"Obnove nisu mjesta za štetna svojevoljna mahnitanja projektanta obnova ili utiskivanja tragova obnovitelja u vrijedna izvorna ostvarenja, one iziskuju uvažavanje, znanje i pristojnost. Osobno mi je to prometno i prostorno ulijevanje u Savsku, omeđeno Cibonom Marijana Hržića i suradnika s juga te današnjim Tehničkim muzejem Nikola Tesla - 1948. godine isprojektiranog za potrebe Zagrebačkog velesajma na Savskoj cesti arhitekta Marijana Haberlea i suradnika sa sjevera, i urbanistički i arhitektonski jedno od dražih u gradu. Tomu je tako zahvaljujući dvama sjajnim arhitektonskim ostvarenjima. Jedno u staklu, drugo u drvu, a oba dojmljiva i moćna. Vežu ih i inicijali autorstava. MH - MH ili HM - HM. Zgodna je podudarnost da se i u svijetu ti inicijali vežu uz prepoznatu arhitektonsku kvalitetu."
Dr. Paladino smatra da bi Zagreb bio manje atraktivan bez Cibonina tornja: "Rijetko koja građevina tako efektno reflektira svjetlost kako to uspijeva Ciboninom tornju Hržića i suradnika te nam ista, uz sjajne dnevne, poklanja i privlačne noćne vizure. Krajnje je logično da je taj arhitektonski sklop cijenio i veliki arhitekt Neven Šegvić, smatrajući arhitekta Hržića jednim od rijetkih projektanata osposobljenih za uspješno rješavanje dviju susjednih kružnih formi, dvorane i tornja, unutar jedne tlocrtne osnove. Nadajmo se uspjeloj obnovi čitavoga sklopa. I daljnjim lijepim refleksijama njegovoga tornja, bez kojih bi Zagreb bio manje lijep."
Rekonstrukcija vrijedna 10 milijuna eura
Obnova tornja, nakon kupoprodaje u veljači 2023. između Agrama i Fortenove, došla je u kratkom roku i započela je već krajem prošle godine. Agram je kupio 6700 "kvadrata" tornja, 16 katova i garažu, a cijena je poslovna tajna. Nedavno je objavljeno kako će rekonstrukcija koštati oko deset milijuna eura.
Poznato je da je Cibona peti neboder u Hrvatskoj po visini. Visok je 92 metra i nadvisuje ga VMD poslovni centar u Strojarskoj ulici u Zagrebu za 4.15 metara. Ipak, ako se zbroji radijska antena na njegovom vrhu, Cibona doseže 115 metara.
Toranj je sagradila Građevinska radna organizacija Vladimir Gortan i predzadnje je takvo zdanje nastalo u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Nakon toga je 1989. izgrađen Chromosov toranj. Nakon 1990. izgrađeni su HOTO business tower, Eurotower, Zagrebtower te Poslovni centar Strojarska. Tvrtka VMD nedavno je najavila izgradnju još jednog visokog nebodera u širem gradskom središtu.
Obnova u izvornom obliku
Zanimljivo je kako je arhitekt Marijan Hržić iznio 2011. godine prijedlog nadogradnje ovog poznatog zagrebačkog nebodera na poticaj Agrokora. Arhitekt Hržić predložio je Agrokoru kao investitoru izgradnju prozračne konstrukcije koja bi nalikovala na suzu ili kapljicu. Unutar nje nalazio bi se dvoetažni prostor visine dvanaest metara. Na jednoj etaži bila bi konferencijska dvorana koja može okupiti pedeset osoba, a na drugoj prostor za odmor. Fasada bi bila staklena i pružala bi panoramski pogled na Zagreb.
Tako nadograđena Cibona bila bi visoka 104 metra i nadvisivala bi jedan od tornjeva zagrebačke katedrale. Dakako, one prije potresa. Investitor Agrokor očito nije "pustio suzu" za nadogradnjom pa je Cibonin/Agrokorov/Fortenovin/Agramov toranj danas u obnovi u svom izvornom obliku.