Prije točno dvije godine srušio se dron u Zagrebu, a još ne znamo tko, zašto, ni kako je poslao bespilotnu letjelicu. Zapravo, danas ne znamo puno više nego što smo znali neposredno nakon pada.
Podsjetimo, s 10. na 11. ožujka 2022. godine na zagrebačkom Jarunu srušila se bespilotna letjelica, a nakon pada velikim dijelom grada odjeknuo je snažan prasak. Iduće jutro na Jarunu se mogao vidjeti ogroman krater.
Kronologija događaja danima nakon pada drona
Zbog pada drona u dijelu Zagreba bio je zatvoren promet, nedugo nakon toga sastale su se sigurnosne službe, a vlada se o svemu oglasila tek 12 sati nakon pada.
I to s nekoliko rečenica. Kratko su poručili da su sve nadležne službe uključene u istragu, da je letjelica bila vojnog tipa te da je došla iz zračnog prostora Mađarske brzinom 700 km/h na visini od 1300 metara.
Svjetski mediji pisali su o tome, prirodno su se nametala mnoga logična pitanja, a na većinu suvisle odgovore nismo saznali do danas, dvije godine nakon pada vojne letjelice. I onda je krenulo.
MORH nije htio potvrditi ni demantirati ništa o bespilotnoj letjelici, Ukrajinci su odmah rekli da letjelica nije njihova, Tomašević je pad nazvao događajem bez presedana, a premijer Plenković je brže bolje izjavio da je dron koji je pao usred Zagreba ruske proizvodnje.
Predsjednik Milanović je kazao da je dron stigao iz Ukrajine te da je to ozbiljan incident, a o svemu se proširila teorija da je letjelica zapravo trebala sletjeti na ukrajinski Yarun umjesto na zagrebački Jarun.
Povuklo se i pitanje zašto protuzračna obrana Hrvatske nije primijetila bespilotnu letjelicu te zašto NATO nije odmah reagirao s obzirom na činjenicu da je dron preletio Rumunjsku i Mađarsku. Stručnjaci su bili složni oko toga da je to bila sramota i nesposobnost jer je dron prešao tisuću kilometara i tri zemlje, letio je sporo, a bio dužine aviona poput Rafalea, MiG-ova i F-16 lovaca.
Snimke, prepucavanja o tome tko je poslao dron i zašto...
Na mjestu pada mjerila se i razina radijacije, a onda su počele stizati i snimke. Tijekom pada drona otvorila su se dva padobrana, a sve je snimila i nadzorna kamera.
Ministar Božinović je izjavio da, po svemu sudeći, Hrvatska nije bila krajnji cilj letjelice, da bi tadašnji ministar Banožić istog dana izjavio da je poznato odakle je letjelica došla. Dan nakon pada pronađena je crna kutija, a u javnom prostoru govorilo se da je dron nosio bombu, a onda je potvrđeno da je bio i sovjetske proizvodnje.
Idućeg dana, 14. ožujka, Banožićev savjetnik i premijer Plenković izašli su u javnost s informacijom da je dron nosio bombu s 40 kilograma eksploziva. Idući dan šef NATO-a držao je presicu na kojoj je spomenuo pad drona i izazvao kaos svojim izjavama o tome je li dron bio naoružan ili nije, da bi Plenković nedugo nakon toga na konferenciji za medije mahao fotografijama olupine i rekao da je letjelica bila naoružana.
Istovremeno na brifingu američke ambasadorice u NATO-u o dronu u Zagrebu nije bilo ni riječi, dok se srpski predsjednik Aleksandar Vučić naslađivao padom i skupljao političke bodove izjavom da bi, da je dron letio nad Srbijom, bio srušen u pet minuta.
Kaos na presici šefa NATO-a, Plenkovićeva tri scenarija i konačno - istraga
Potom je Plenković govorio o tri scenarija o padu - pogrešci, sabotaži i slanju drona u Zagreb s namjerom. "Ne možemo ništa od toga tvrditi, ali je cilj da otkrijemo što se dogodilo", rekao je na sjednici vlade 17. ožujka. Dan kasnije na konferenciji za javnost iznio je nove detalje o padu otkrivši da su pronađeni upaljač, geleri...
A onda je krenula velika rasprava o istrazi, odnosno vještačenju. Je li vještačena cijela letjelica, ili samo njezini dijelovi, da bi se na kraju zaključilo da je dron ipak nosio bombu. DORH je istragom utvrdio da je dron bio naoružan aviobombom, ali u njemu nije bilo vojnog eksploziva poput TNT-a.
Rečeno je i ponešto o uzroku pada, odnosno da je "narušen slijed automatskog slijetanja u dijelu kod aktiviranja glavnog padobrana zbog nepostojanja kompletnog sustava veza između letjelice i glavnog padobrana". To je na presici izrekao brigadir Mario Počinok.
Bizarna presica na kojoj su se iznijeli zaključci istrage
Ta presica je bila obilježena izbjegavanjem konkretnih odgovora na novinarska pitanja, a završila je kad je glasnogovornica kratko rekla da je prekoračen termin iznajmljen u dvorani Nacionalne i sveučilišne knjižnice u kojoj se inače održavaju i sjednice vlade.
U dva navrata upozoravala je da je termin istekao, da bi doslovno prekinula presicu uz obrazloženje da je "prekoračen vremenski rok konferencije" te da ona misli da je sve rečeno.
I tog dana priča o dronu od šest tona s eksplozivom koji je pao usred Zagreb je praktički stala. Index je više puta podsjetio da Hrvatska i dalje ne zna tko ga je lansirao, no odgovora nije bilo. U međuvremenu je sada bivši ministar Banožić rekao da DORH provodi novu istragu, a isti taj DORH ga je odmah demantirao.
I tako javnost ni nakon dvije godine ne zna puno o padu drona na zagrebački Jarun. Posljedice su mogle biti stravične, ali još uvijek se ne zna kome je letjelica u tom trenutku pripadala, na koji je način i zašto lansirana.