Primorac: Stopom rasta BDP-a svrstavamo se u sam vrh EU

Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL

Ministar financija Marko Primorac rekao je danas da podatak o rastu hrvatskog BDP-a u trećem kvartalu od 2.8 posto predstavlja "sjajne vijesti", pri čemu se nada da će rast u četvrtom kvartalu biti i "nešto snažniji" kako bi i ukupan rast u ovoj godini dosegnuo planiranih 2.8 posto.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju realno porastao 2.8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je brži rast nego u drugom ovogodišnjem tromjesečju, kada je BDP porastao 2.6 posto. To je već 11. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

"Ovom stopom rasta svrstavamo se u sam vrh EU"

Primorac je istaknuo da, prema do sada objavljenim podacima za 24 članice EU, rast hrvatskog gospodarstva u trećem kvartalu de facto je najveći rast u Uniji. "Ovom stopom rasta svrstavamo se u sam vrh EU", izjavio je.

Uspoređujući treći kvartal 2023. godine s trećim kvartalom pretpandemijske 2019. godine, Primorac je kazao da je ostvaren realni rast od 13 posto.

"Sjajne vijesti u skladu s projekcijama Ministarstva"

Najveći doprinos rastu BDP-a u trećem kvartalu došao je od rasta potrošnje kućanstava, koje je iznosilo tri posto, te investicija u fiksni kapital, koje su porasle za 6.1 posto, a Primorac je ocijenio da je to rezultat i politike vlade i predanosti ispunjavanju reformskih i investicijskih pokazatelja kada je riječ o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

"Tako da možemo reći da su ovo sjajne vijesti, a u skladu s projekcijama Ministarstva financija", izjavio je ministar financija na konferenciji za medije u Banskim dvorima.

Primorac se nada da će rast u četvrtom kvartalu biti i "nešto snažniji", čime bi i ukupan gospodarski rast u 2023. bio u skladu s projekcijom vlade od 2.8 posto.

"Na pad robnog izvoza vjerojatno je utjecalo i stanje u gospodarstvima EU"

Prema podacima DZS-a, izvoz roba u trećem kvartalu je na godišnjoj razini pao za 20.4, usluga za 0.5 posto, a istovremeno je smanjen i uvoz roba za 14.8 posto.

Na pitanje novinarke zabrinjavaju li ga ti podaci, Primorac je rekao da je jedan od razloga pada robnog izvoza za 20.4 posto i "visoka baza", s obzirom na to da je u trećem kvartalu lani u odnosu na godinu ranije porast robnog izvoza bio gotovo 40 posto.

Prema njegovim riječima, na pad robnog izvoza vjerojatno je utjecalo i stanje u gospodarstvima država članica EU i najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske - Italiji i Njemačkoj.

Napomenuo je i da je prošli tjedan u Rimu s talijanskim potpredsjednikom vlade i ministrom financija i ekonomije Giancarlom Giorgettijem razgovarao o ekonomskoj situaciji u Italiji, a, naravno, svi prate i ekonomsku situaciju u Njemačkoj.

"Posao snimanja Geodetskom fakultetu plaćen je iz nacionalnih sredstava"

U kontekstu afere s Geodetskim fakultetom, Primorac je zamoljen da razjasni situaciju oko isplata Ministarstva kulture i medija prema tom fakultetu za posao 3D snimanja zgrada nakon potresa, pri čemu u izvješću o izvršenju proračuna stoji da je stavka od 6.04 milijuna kuna plaćena iz Fonda solidarnosti, dok polugodišnje izvješće kaže da su to bili nacionalni izvori.

Primorac je pojasnio da se Fond solidarnosti iskorištava na način da se sredstva refundiraju, no i naglasio da to kod ovog troška nije bio slučaj, što znači da je posao plaćen nacionalnim sredstvima.

"Dakle, ništa nije moglo biti plaćeno sa Fonda solidarnosti. Sve što se plaća, plaća se iz nacionalnih izvora, a nakon toga se 'ex post' traži refundacija prihvatljivih troškova iz Fonda solidarnosti", rekao je.

"Pretpostavljam da su djelatnici Ministarstva mislili da će to biti prihvatljiv trošak i tu stavku su prikazali kao da će biti refundirana iz Fonda"

"Konkretan trošak koji spominjete plaćen je nacionalnim sredstvima i prema onome što ja znam nije tražena refundacija iz Fonda solidarnosti, niti je iz njega refundirano bilo što povezano s tim troškom", izjavio je Primorac.

Pretpostavlja da su djelatnici Ministarstva kulture vjerojatno mislili da će to biti prihvatljiv trošak i tu stavku prikazali kao da će biti refundirana iz Fonda solidarnosti. "Međutim, to nikada nije refundirano niti je zatražena refundacija za taj iznos", ponovio je Primorac.

Pročitajte više