Profesor s Harvarda: Bidenovo putovanje u Kijev je hrabro, ali bi ga moglo koštati

Ilustracija: EPA

HARVARDSKI profesor Stephen M. Walt napisao je članak za Foreign Policy. Tvrdi kako je ove godine prvi put sudjelovao na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu i kako je u razgovorima očekivano dominirala tema rata u Ukrajini. Naglasio je kako je očit jaz koji se stvorio između transatlantske zajednice s jedne strane i ključnih članova globalnog juga s druge strane.

Walt piše kako pripadnici transatlantske zajednice percipiraju rat u Ukrajini kao najvažnije pitanje današnjice. U skladu s time treba promatrati i izjavu američke potpredsjednice Kamale Harris koja je rekla da će rat imati "dalekosežne globalne posljedice". 

"Slično tome, na pitanje kako bi se rat mogao završiti, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock odgovorila je da bi išta manje od potpunog ruskog poraza i povlačenja značilo 'kraj međunarodnog reda i kraj međunarodnog prava'", nastavlja Walt. 

"Jaz nije teško za razumjeti"

Optužuje pojedine američke i europske govornike da inzistiraju na tezi kako nema zamjene za pobjedu i pozivaju na slanje što moćnijeg oružja Ukrajini, odbacujući bilo kakav rizik od eskalacije sukoba. Međutim, navodi kako ima i onih aktera koji ne brane Rusiju ili Vladimira Putina, ali nisu spremni pridružiti se sankcijama protiv Rusije ili slanju oružja.

"Države izvan transatlantske koalicije (uključujući važne sile poput Indije, Brazila ili Saudijske Arabije) nisu se pridružile naporima koji su vodili zapadnjake u sankcioniranju Rusije i ne vide sukob u istim apokaliptičnim uvjetima kao što većina dužnosnika na Zapadu čini", dodaje Walt. 

Zapad je zbunjen stavom tih zemalja, a neki zapadni dužnosnici su bili vrlo kritični prema njima. Profesor vjeruje kako taj jaz nije teško za razumjeti. Smatra da ljudi izvan Zapada tumače pozive zapadnih zemalja na poštivanje međunarodnog prava kao licemjerje. 

"Dvostruki standardi otežavaju zapadnjačko moralno držanje"

"Prema njihovom mišljenju, ne samo da zapadne sile donose većinu pravila već su i savršeno spremni prekršiti ta pravila kad god im to odgovara. Nije iznenađujuće da su predstavnici globalnog juga brzo spomenuli ilegalnu invaziju Sjedinjenih Država na Irak 2003. godine - gdje je tada bio nalog zasnovan na pravilima?" ističe profesor s Harvarda.  

Navodi kako su neki govornici upozorili zapadne vlade da zamjeraju Rusiji stjecanje teritorija osvajanjem, a nitko ništa nije učinio kako bi spriječio Izrael u zauzimanju Golanske visoravni i Zapadne obale. Rusija je sada izložena sankcijama, dok su Sjedinjene Države tada pružale Izraelu velikodušnu ekonomsku i vojnu pomoć.

"Takvi očigledni dvostruki standardi otežavaju zapadnjačko moralno držanje", uvjeren je Walt. Piše kako ključne države na globalnom jugu ne dijele zapadno uvjerenje da će budućnost 21. stoljeća biti određena ishodom rata. Prema njemu, za te zemlje su puno važnija pitanja ekonomskog razvoja, klimatskih promjena, migracija, građanskih sukoba, terorizma te rastuće moći Indije i Kine.

"Zemlje globalnog juga su zainteresirane za okončanje rata"

"Pitaju se zašto su zapadne vlade brzo pronašle desetke milijardi dolara kako bi ih poslale Ukrajini, ali nisu bile spremne dovoljno platiti za uspostavu globalne kampanje cijepljenja protiv koronavirusa. Pitaju zašto je Ukrajina sada u središtu pozornosti 24/7, dok Zapad samo povremeno obraća pažnju na izgubljene živote u subsaharskoj Africi, Srednjoj Americi...", nastavlja Walt. 

"Ljutito promatraju kako europske države raširenih ruku dočekuju ukrajinske izbjeglice, s obzirom na njihovo prijašnje neprijateljstvo prema izbjeglicama koje bježe od jednako užasnih situacija u Siriji ili Afganistanu", piše profesor s Harvarda. Tvrdi kako su zemlje globalnog juga zainteresirane za okončanje rata, ali ne kroz slanje pomoći Kijevu. 

Dodaje kako takav stav globalnog juga nije "proruski", već te zemlje gledaju primarno na vlastiti interes. Predviđa kako jaz između Zapada i tzv. ostatka vjerojatno neće nestati. Naveo je još jedan jaz koji je primijetio tijekom sudjelovanja na sigurnosnoj konferenciji. 

"Vođe u ratu trebaju održavati javni moral"

Piše kako su najviši zapadni dužnosnici u javnosti izražavali optimizam, dok su se u njihovim privatnim razgovorima mogle čuti pesimistične procjene. "Nijedan od mojih privatnih sastanaka nije uključivao dužnosnike na samom vrhu ključnih vlada, ali nitko s kim sam razgovarao nije očekivao da će rat uskoro završiti i nitko nije mislio da će Ukrajina moći vratiti sav svoj izgubljeni teritorij (uključujući Krim) bez obzira na količinu pomoći koju dobije u sljedećoj godini", navodi Walt. 

"Doista, sve gorljiviji pozivi za više smrtonosne pomoći (kao što su tenkovi, topništvo, vojni taktički raketni sustavi i borbeni zrakoplovi) mogu odražavati svijest da je Ukrajina u gorem stanju nego što pokazuju glavni izvještaji. Većina ljudi s kojima sam razgovarao očekuje nastavak teškog zastoja, koji bi možda doveo do prekida vatre za nekoliko mjeseci", ističe profesor. 

Smatra kako cilj slanja pomoći Kijevu nije ostvarivanje pobjede, nego stavljanje Ukrajine u poziciju da ostvari povoljnu nagodbu u trenutku kad dođe vrijeme za to. Ipak, dodaje kako jaz između javnog optimizma i privatnog realizma ne iznenađuje jer "vođe u ratu trebaju održavati javni moral".

"Sve manje od potpune pobjede Ukrajine će biti poraz za Bidena"

Međutim, tvrdi kako je zabrinut jer se povećava retorička podrška Bidenove administracije Ukrajini kojom se obećava "sretan holivudski završetak". "Bidenovo putovanje u Kijev bio je hrabar potez koji je naglasio njegovu izdržljivost i osobnu predanost pomaganju Ukrajini, ali je također izravnije i vidljivije povezalo njegovu političku sudbinu s ishodom rata", vjeruje Walt. 

Ako ukrajinska vojska ne ostvari zadovoljavajući napredak unutar godine dana, a zemlja bude uništena, Walt predviđa da će Biden biti izložen pritisku da učini više ili da potraži neki drugi plan. "S obzirom na ono što je obećao, sve manje od potpune pobjede izgledat će kao neuspjeh", navodi. 

"Štoviše, ako Kina odluči dati Rusiji veću pomoć, tada bi Biden možda morao nametnuti dodatne sankcije drugom najvećem svjetskom gospodarstvu, što će izazvati nove probleme u opskrbnom lancu i ugroziti delikatni gospodarski oporavak koji je sada u tijeku", zaključio je. 

Pročitajte više