Propao projekt ujedinjenja desnice. Politolog: HDZ ju je uvijek znao diskreditirati

Foto: Patrik Macek/PIXSELL/Robert Anic/PIXSELL/Davor Puklavec/PIXSELL

SABORSKI zastupnik Ante Prkačin objavio je jučer kako je napustio Domovinski pokret. Razloge će detaljno objasniti na konferenciji za medije koja se tek treba održati, no što god Prkačin rekao, jasno je da je riječ o neugodnom političkom udarcu za stranku koja pretendira ujediniti desnicu protiv HDZ-a. 

>> Domovinski pokret ostao bez još jednog zastupnika

Dapače, riječ je o još jednom dokazu da je, kako sama sebe zove, domoljubna desnica politički nezrela i nesposobna. Carstvo ega koji navodno izgaraju za domovinu, ali se nikako međusobno ne mogu dogovoriti oko ičega. Rogovi u vreći, koji serijski razočaravaju i varaju svoje naivno, šovinističko biračko tijelo.

Tko je sve napustio Domovinski pokret?

Prkačinov odlazak iz DP-a najnovija je epizoda te tragikomične političke sapunice. Domovinski pokret je sa svojom koalicijom na parlamentarnim izborima 2020. osvojio 16 zastupničkih mandata, no nakon Prkačinovog odlaska u klubu ih je ostalo svega šest. Pritom ih je napustio i prvi predsjednik stranke Miroslav Škoro, na čijoj su popularnosti ostvarili tako dobar rezultat, te niz drugih zastupnika.

Sve je počelo još u izbornoj noći, koju je Domovinski pokret proveo u vidljivom šoku i očaju, kada su shvatili da HDZ ima mogućnost okupiti saborsku većinu bez njih. 

Brzo su se odvojili Suverenisti, tada predvođeni Hrvojem Zekanovićem, najavivši da će osnovati svoj saborski klub. Kao razlog su naveli kaos u Domovinskom pokretu, odnosno da se Domovinski pokret pogubio i da oni ne žele biti dio te priče te su se zbog toga odlučili distancirati. 

Onda su saborski klub DP-a u svađi napustili Karolina Vidović-Krišto i Mladen Vrkljan. Nakon njih je na red došao i Škoro, kojega je slijedila i njegova sestra Vesna Vučemilović.

I sada Prkačin, koji kaže da mu nisu dali govoriti u saboru. Bivši HOS-ovac i HSP-ovac je popularan u desnom glasačkom tijelu, koje se već podijelilo oko njegova odlaska iz DP-a, kako se vidi po komentarima na internetu. Jednima je to dokaz da je Prkačin HDZ-ov igrač, drugima da je DP ruski igrač, trećima da se DP čisti od podmetnutih kadrova itd.

Traume za desno glasačko tijelo

Bilo kako bilo, to znači manju podršku razjedinjenoj desnici, koja je izludila svoje glasače. Svaki od ovih lomova je bio trauma za glasačko tijelo DP-a, što se vidjelo po anketama. Koalicija DP-a je na izborima dobila 16 zastupnika i po trenutnim anketama jedva prelazi izborni prag, što znači da bi na sljedećim izborima DP trebao biti sretan ako bude imao šest zastupnika, koliko ima u ovom trenutku.

Činjenica da dosad u ovom članku nije spomenut trenutni formalni predsjednik DP-a Ivan Penava, bivši HDZ-ovac i dugogodišnji gradonačelnik Vukovara, svjedoči o njegovoj političkoj težini u cijeloj priči. Naime, javna je tajna da je siva eminencija DP-a bogati biznismen Mario Radić, formalno potpredsjednik. Škoro je otišao nakon razlaza s njim, Penava je došao na čelo stranke - čiji dotad nije bio ni član! - Radićevom milošću.

Pritom je Radić poslovno povezan s Pavlom Vujnovcem, trenutno najmoćnijim hrvatskim tajkunom i vlasnikom PPD-a, koji se obogatio preko ruskog plina. Zbog toga Plenković DP optužuje da su ruski igrači, a to mišljenje dijele i neki na ljevici. Činjenica da je DP glasao protiv vojne pomoći Ukrajini samo je pojačala taj dojam.

Financijski skandal

Također, DP stalno prate financijski skandali. Krajem prošle godine Državna revizija utvrdila je u Domovinskom pokretu značajan broj nepravilnosti u poslovanju i financijama u 2021. godini, zbog čega je toj stranci izraženo nepovoljno mišljenje, a cjelokupna dokumentacija o nepravilnostima dostavljena je Državnom odvjetništvu (DORH).

>> Državna revizija: U Domovinskom pokretu postoji hrpa financijskih nepravilnosti

Revizija je tako utvrdila da DP nije uredno vodio poslovne knjige i financijska izvješća, putni nalozi su isplaćivani bez vjerodostojne dokumentacije, nije vođena evidencija primljenih donacija, a značajan dio od 1.3 milijuna kuna računa za promidžbu ne sadrži podatke iz kojih se može potvrditi jesu li navedene usluge obavljene.

Poslovne knjige i financijski izvještaji ne pružaju realnu sliku, prihodi su manje evidentirani za 369.000 kuna, a rashodi za 484.000 kuna, višak prethodne godine nije iskazan, a stanje novčanih sredstava krajem godine evidentirano u poslovnim knjigama i iskazano u financijskim izvještajima više je za 872.419 kuna ili 45.3 posto od stvarnog stanja, otkrila je revizija.

Mediji su pisali da se u DP-u za vrijeme Škore trošilo na njegova vina i CD-ove. To je utvrdila i revizija. DP je, utvrđeno je revizijom, glavinu novca za reprezentaciju (280.500 kuna ili 62.5 posto ukupnih sredstava) potrošio za nabavu vina i CD-ova, no problem je što se ne može iščitati svrha zbog koje su nabavljeni.

Svađa sa Škorom

Radić je za sve okrivio Škoru. ''Nas u Domovinskom pokretu nepravilnosti u reviziji nisu iznenadile ni u jednom dijelu toga iskaza", ustvrdio je Radić u priopćenju povodom izvješća Državne revizije.

Radić naglašava kako se revizija odnosi na 2021. godinu, u kojoj je Miroslav Škoro podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke.

"Treba naglasiti da tijekom preuzimanja dokumentacije u srpnju 2021. godine nismo zatekli gotovo nikakvu dokumentaciju, bilo je neuredno i vrlo površno vođenje papirologije. Uostalom, po našim saznanjima, institucije ispituju sve to skupa", istaknuo je Radić. 

>> Revizija našla hrpu nepravilnosti u Domovinskom pokretu. Radić: To je zbog Škore

"Ispravili smo sve nepravilnosti za ovu godinu prema uputama Državne revizije i sigurni smo da takvih propusta više neće biti. Domovinski pokret će nastaviti i dalje jer onaj tko ne zna počistiti u svome dvorištu, neće znati ni u državi'', poručio je.

DP se čisti i u kadrovskom smislu, ali tako da ga ljudi napuštaju. Nedavno je bilo i trzavica između Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika saborskog kluba DP-a, koji zapravo nije član stranke. Hasanbegović je predsjednik Hrvatskog bloka, stranke nastale nakon njegova odlaska iz Neovisnih za Hrvatsku. Bilo je najava da će se Hrvatski blok i DP ujediniti, ali do toga nije došlo. Toliko o ujedinjenju desnice.

Svađa s Hasanbegovićem

Spajanja Hrvatskog bloka i DP-a vjerojatno neće nikad biti, napose nakon priopćenja DP-a u kojem su osudili Hasanbegovića zbog njegova sudjelovanja na predavanju o "golgoti četnika" koje su u Zagrebu održala dva srpska pročetnička povjesničara na poziv Hrvatskog instituta za povijest.

>> Domovinski pokret: Hasanbegović se mora ispričati jer je doveo četničke revizioniste

"Bez obzira na određene povijesne činjenice koje ukazuju na to kako su na Bleiburgu, pored većinskih Hrvata, stradali i pripadnici nekih drugih naroda, to nikako ne može biti izgovor srbijanskim povjesničarima da u središtu Zagreba pokušavaju rehabilitirati četničke zločine koji su nad Hrvatskim narodom počinjeni prije toga, a ponovljeni devedesetih. Domovinski pokret zbog toga od dr. Hasanbegovića očekuje javnu ispriku svima onima koje je njegov privatni nastup povrijedio.

Isto tako, napominjemo da on kao znanstvenik ima pravo govoriti i nastupati, zajedno s drugim uglednim hrvatskim znanstvenicima, čiji doprinos u utvrđivanju povijesne istine izuzetno cijenimo, međutim, manipulacija u režiji Beograda kojom se iskrivljuje istina, za nas je krajnje neprihvatljiva. I da ne bi bilo kakvih nedoumica DP je za potpunu zabranu četničkog pokreta u RH", poručili su tada priopćenjem.

Hasanbegović je odbio ispričati se, rekavši da on nije bio organizator događaja. Znakovito je da je nakon toga glavni propagandist DP-a, Velimir Bujanec, rekao u svojoj emisiji Bujica da se Hasanbegović "prikrpao Domovinskom pokretu". Hasanbegović nije dao naznake da planira napoustiti klub DP-a, ali očito je da u tom odnosu ne cvjetaju ruže.

Svađa s Mostom

Uslijedio je duel s Mostom, u kojem je DP istovremeno optuživao Most da ne želi ujedinjenje desnice i pozivao ga da se ujedine. Cijela političko-propagandna operacija izvedena je preko televizije Z1 i medijskih eksponenata DP-a Bujaneca i Tihomira Dujmovića, kod kojega je u emisiji Mario Radić optužio Most da je izigrao pokušaj približavanja, kao i da želi koaliciju s Možemo.

"Prema navodima bračnog para Raspudić, Most će, ako treba, koalirati s Možemo kako bi se maknuo HDZ… Svojim načinom gledanja politike oni bi poklonili HDZ-u pet-šest mandata, dok bi osvojene glasove prenijeli ljevici", rekao je Radić na Z1.

Iz Mosta je došao oštar odgovor. 

"Komično je da na tobožnje ujedinjavanje stranaka od centra na desno pozivaju ljudi čija se politička opcija odmah nakon prošlih izbora raspala na tri kluba zastupnika u saboru, uključujući i dva žetončića. Na ujedinjenje pozivaju ljudi koji su Miroslava Škoru, čovjeka po kojem je stranka dobila ime i koji ih je sve skupa doveo u sabor, šutnuli kao psa. Oni će govoriti o objedinjavanju? Neka se prvo objedine sami sa sobom", poručio je Mostu Nino Raspudić preko Jutarnjeg lista. I nije bio u krivu.

Politolog Raos: DP je okupio ljude s različitim pretpostavkama

Politolog Višeslav Raos s FPZG-a kaže da je Domovinski pokret u startu imao problem jer je okupio različite ljude s različitim pretpostavkama o tome što bi ta stranka trebala biti. 

"Neki su htjeli mijenjati HDZ izvana (umjesto iznutra), drugi su htjeli populistički, personalistički pokret, treći pak poduzetničku stranku. Za razliku od Mosta, koji se s vremenom jasno profilirao desnije od HDZ-a u društvenim pitanjima, DP to nije učinio", smatra Raos.

"HDZ uvijek uspijeva apsorbirati barem dio svojih kritičara te i dalje biti catch-all stranka, anglikanskim izričajem broad church, gdje teologija, odnosno u slučaju stranke ideologija nije presudna, već zajednička predanost očuvanju institucija, statusu quo te ulozi prirodne pozicije stranke na vlasti, tj. HDZ-ov vlastiti narativ o stožernosti i državotvornosti", dodaje.

HDZ od 1990-ih radi protiv desnih stranaka

Ljudi iz krajnje desnog miljea smatraju da Udba i KOS još imaju svoje agente i djeluju te razbijaju desne stranke, pa i samu hrvatsku državu. No čini se da je HDZ najbolji u tom poslu, o čemu npr. svjedoči politička karijera Hrvoja Zekanovića. Koliko je HDZ odgovoran za mizerno stanje hrvatske krajnje desnice?

"Od HSP-a (i HOS-a) ranih 1990-ih godina do danas HDZ, kako u RH tako i u BiH, bio je izrazito uspješan u diskreditiranju, infiltriranju i apsorbiranju desnih izazivača i alternativa", odgovara politolog.

Potraga za vođom

Hrvatska desnica stalno traži lidera pa se stalno razočara. Zašto hrvatska desnica nije u stanju proizvesti svojeg Viktora Orbana, Georgiu Meloni, Vučića ili novog Tuđmana, s obzirom na to da tvrde da su oni pravi nasljednici Tuđmana, a ne Plenkovićev HDZ, pitamo Raosa.

"Točno, traže lidera, no oni s takvim sposobnostima ipak redovito odluče svoju karijeru raditi u HDZ-u. Ljevica je također bila jako rascjepkana, bilo oko pitanja vodstva, bilo oko ideologije, dok se nije okupila oko zajedničkog cilja (rušenje Bandića u Zagrebu) i tu je pronašla formulu za okupljanje", objašnjava Raos.

Imala je i desnica takvih prilika i pokušaja, ali joj nikad nije uspjelo. 

"Desnica se mislila okupiti prvo oko rušenja Milanovića i Josipovića, potom oko referendumskih inicijativa te naposljetku oko oponiranja Plenkoviću i kritiziranja javnozdravstvenih mjera za vrijeme pandemije. Ništa od toga im nije naposljetku uspjelo premda je prva referendumska inicijativa rezultirala uspjehom (izmjenom Ustava) te je danas u saboru značajan broj zastupnika desno od HDZ-a", objašnjava Raos.

"HDZ se ne treba bojati desne alternative na sljedećim izborima"

"Na idućim parlamentarnim izborima možemo očekivati novo preslagivanje ljudi koji su u nekom trenutku bili u Domovinskom pokretu ili Suverenistima, s tim da vjerojatno ukupno neće ponoviti rezultat iz 2020., za razliku od Mosta, koji je stabilizirao podršku kroz nekoliko izbornih ciklusa", predviđa.

"Dio birača će im odvući i novi val neovisnih lista, na tragu izvorne Mostove formule s lokalnih izbora 2013. godine, koji se okuplja oko šibensko-kninskog župana Jelića. Čini se da je trenutak u kojemu se vrh HDZ-a morao ozbiljno bojati desne alternative, barem zasad, prošao", zaključuje Višeslav Raos.

Pročitajte više