Grafovi: Bisnode
Najveći rast broja tvrtki u Sisačko - moslavačkoj županiji
Usporedba s 2014. godinom pokazuje kako je deset županija ostvarilo povećanje broja osnovanih poduzeća u 2015. godini, dok je njih jedanaest zabilježilo pad. Najveći rast broja osnovanih poduzeća u 2015. godini od 18,9 posto imala je Sisačko – moslavačka županija, a nju slijede Šibensko – kninska sa 12,7 posto, Zadarska sa 10,8 posto, Vukovarsko – srijemska sa 10,3 posto te Varaždinska sa 9,1 posto rasta. Najveći pad od 19,3 posto imala je Bjelovarsko – bilogorska županija, slijedi je Koprivničko – križevačka sa 11,3 posto te Karlovačka sa 7,9 posto pada broja osnovanih poduzeća.
Preko 38 posto ugašenih tvrtki iz Zagreba
Premda Grad Zagreb ima vrlo visoki udio među ukupno osnovanim poduzećima u 2015. godini, taj udio još je veći kod ugašenih poduzeća te je iznosio 38,1 posto. Primorsko – goranska županija imala je 8,1 posto udjela, Splitsko – dalmatinska županija 7,6 posto, Zagrebačka 6,5 posto te Istarska 6,1 posto udjela. Ukupni udio vodećih pet županija u ugašenim poduzećima tijekom 2015. godine iznosio je 66,4 posto, što je neznatno više od njihovog udjela u osnovanim poduzećima. Uvjerljivo najmanji broj ugašenih poduzeća imala je Ličko – senjska županija s tek 20 ugašenih poduzeća, dok su Požeško – slavonska i Virovitičko – podravska županija imale po 67 ugašenih poduzeća.
Osim Koprivničko – križevačke županije, sve ostale županije ostvarile su smanjenje broja ugašenih poduzeća tijekom 2015. godine u usporedbi s prethodnom 2014., pri čemu je uvjerljivo najveće smanjenje imala Ličko – senjska županija s padom od 79,6 posto. U Dubrovačko – neretvanskoj županiji pad je iznosio 74,3 posto, u Vukovarsko – srijemskoj 62,6 posto, u Bjelovarsko – bilogorskoj 60,4 posto te u Istarskoj 59,8 posto.
Lika: Na jedno ugašeno poduzeće dolazi pet novih
Ličko – senjska županija vodeća je i dovođenjem u omjer broja osnovanih i ugašenih poduzeća tijekom 2015. godine. Tamo je omjer od 4,6 što znači da se je na svako ugašeno poduzeće u prosjeku osnivalo gotovo pet novih poduzeća. Iza ove županije su Dubrovačko – neretvanska s omjerom osnovanih i ugašenih poduzeća 2,8; potom Splitsko – dalmatinska s 2,1; Bjelovarsko – bilogorska s također omjerom 2,1 te Istarska s omjerom 2,0. Zanimljivo je kako su sve županije imale veći broj osnovanih od ugašenih poduzeća, a najlošiji omjer od 1,1 imala je Koprivničko – križevačka županija.
Upravo je Koprivničko – križevačka županija sa 77,4 posto imala najveći udio j.d.o.o. poduzeća među osnovanim poduzećima. Brodsko – posavska i Ličko – senjska županija imale su po 68,5 posto udjela j.d.o.o. poduzeća, Bjelovarsko – bilogorska 67,9 posto te Međimurska 67,6 posto. Najmanji udio j.d.o.o. poduzeća od 46,9 posto bio je u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, slijedile su Istarska sa 48,6 posto te Splitsko – dalmatinska sa 50,3 posto udjela j.d.o.o. poduzeća u ukupno osnovanim poduzećima.
Najviše stečajeva u Zagrebu
Od 620 poduzeća koja su ušla tijekom prošle godine u stečajni postupak, iz Grada Zagreba bilo ih je 22,3 posto. Slijedila je Primorsko – goranska županija s udjelom od 11,6 posto novih stečajaca, zatim Osječko – baranjska sa 7,4 posto, Međimurska sa 7,1 posto te Varaždinska sa 6,9 posto. U Virovitičko – podravskoj županiji samo tri poduzeća su pokrenula stečajni postupak, dok ih je u Ličko – senjskoj županiji bilo pet. Udio zagrebačkih poduzeća među predstečajcima je na kraju 2015. godine iznosio 29,5 posto. Splitsko – dalmatinska županija imala je 10,8 posto udjela, Primorsko – goranska 7,2 posto, te Zagrebačka i Osječko – baranjska županija sa 6,4 posto udjela u ukupnom broju predstečajnih poduzeća.
Od 29.628 poduzeća koji su u 2015. godini ušli u blokadu na barem jedan dan, 30,5 posto bilo ih je sa područja Grada Zagreba. Splitsko – dalmatinska županija imala je 10,4 posto udjela u novoblokiranim poduzećima, slijedile su Primorsko – goranska sa 9,3 posto, Istarska sa 7,8 posto te Zagrebačka sa 6,3 posto udjela. Tih pet županija jednaku poziciju imalo je i kod udjela odblokiranih poduzeća, sa 64,6 posto ukupnog udjela.
Više od tri i pol tisuće tvrtki na listi poreznih dužnika
Među 3.667 poreznih dužnika na kraju 2015. godine, njih 31,0 posto bilo je iz Grada Zagreba. Na drugom mjestu prema broju poreznih dužnika bila je Splitsko – dalmatinska županija sa 9,4 posto udjela, dok je Zagrebačka županija sudjelovala u ukupnom broju poreznih dužnika sa 6,4 posto. Najmanje poreznih dužnika na kraju 2015. godine imala je Požeško – slavonska županija, njih samo deset; što čini samo 0,3 posto ukupnog broja poreznih dužnika na državnoj razini. Samo neznatno više poreznih dužnika imala je Ličko – senjska županija, njih trinaest.
U odnosu na udio kod poreznih dužnika, nešto veći udio poduzeća iz Grada Zagreba bio je među neisplatiteljima plaća. Ukupno 31,9 posto svih neisplatitelja plaća u RH bilo je upravo iz glavnog grada. Splitsko – dalmatinska županija je prema ovoj kategoriji imala 9,6 posto udjela, a Primorsko – goranska 8,5 posto. U Ličko – senjskoj županiji je neredovna isplata plaća zabilježena kod samo 33 poduzeća, što čini 0,6 posto na državnoj razini. Tek nešto veći udio od 1,0 posto imala je Virovitičko – podravska županija, dok je Požeško – slavonska županija imala 1,1 posto udjela u ovoj negativnoj kategoriji.