Desetci ljudi poginuli su u posljednja dva mjeseca u sukobima prosvjednika i snaga sigurnosti uoči izbora u dijelu Kašmira pod pakistanskom upravom. Među poginulima je 34 prosvjednika te šest pripadnika policije i paravojnih snaga, objavio je BBC. Neki od najtežih sukoba izbili su u Rawalakotu, gradu u okrugu Poonch. Snage sigurnosti optužene su za prekomjernu uporabu sile tijekom prosvjeda i marševa koje organizira Zajednički akcijski odbor naroda, poznat pod kraticom JAAC.
U improviziranoj klinici nedaleko od glavnog mjesta prosvjeda u Rawalakotu, gradu u Kašmiru pod pakistanskom upravom, Shafqat Hussain leži na krevetu pogođen u prsa. BBC je prvi medij koji je uspio ući u Rawalakot i razgovarati s ljudima u središtu zbivanja. Liječnik Anwar, čije je ime promijenjeno radi zaštite, objašnjava situaciju.
"Imamo dovoljno zaliha za prvu pomoć. Možemo zaustaviti krvarenje, očistiti i previti rane te izvaditi metke koji su blizu površine. Ali pacijente s teškim ozljedama prsnog koša, trbuha ili glave moramo slati u opremljenije bolnice", kaže on i dodaje da bi se i velike bolnice teško nosile s tolikim brojem pacijenata odjednom.
Liječnik navodi da je od 27. srpnja u klinici zbrinuo između 50 i 60 kritično ozlijeđenih, a osobno je operirao 15 do 20 osoba s prostrjelnim ranama. Prosvjednici se boje ići u glavnu bolnicu zbog straha od uhićenja, što vlasti odbacuju kao netočno. "Većina poginulih ili teško ozlijeđenih su mladi, stari između 15 i 35 godina. Rijetko vidim pacijente starije od 40", kaže liječnik.
Zahtjevi prosvjednika
Prijatelj ranjenog Shafqata Hussaina objašnjava zahtjeve prosvjednika. "Tražili smo samo pristupačne cijene brašna i struje, svoja osnovna prava. Umjesto toga, ubijaju nam braću. Što smo skrivili? Zašto na nas pucaju pravim mecima?", upitao je.
Prosvjednici iz JAAC-a ističu da se bore za temeljna prava, uključujući cijene električne energije, obrazovanje i zdravstvo. Sporazum koji su u listopadu potpisali s vladama Pakistana i Kašmira pod pakistanskom upravom (PAK) trebao je riješiti te probleme, no iz JAAC-a tvrde da se on ne provodi.
Lokalna vlast, s druge strane, tvrdi da je skupina naoružana i da joj je cilj ometanje izbornog procesa. Zbog toga im ne dopuštaju marš prema regionalnom glavnom gradu Muzaffarabadu. U lipnju je JAAC zabranjen i proglašen terorističkom organizacijom koju financira inozemstvo. Iz Odbora odbacuju te optužbe i tvrde da su miroljubivi. Navode da ih financira dijaspora iz PAK-a, a ne Indija. Tvrde i da nisu oni započeli nasilje, nego da su žrtve pakistanskih snaga sigurnosti koje su na njih otvorile vatru.
"Nismo teroristi, tražimo svoja prava"
Zbog prekida internetskih veza i blokiranih cesta do informacija je teško doći. Novinari BBC-ja su nakon ulaska u grad razgovarali s obiteljima koje su u prosvjedima izgubile svoje bližnje. Asma kaže da je i sama bila na prosvjedu kada je čula da joj je sin jedinac upucan. "Samo smo tražili svoja prava. Nismo teroristi. Nijedna majka ne bi mogla poželjeti boljeg sina. Znao je da postoje rizici, ali je vjerovao da se važno boriti za pravdu. Govorio je da je čast umrijeti za pravedan cilj", opisala je.
Bivši pripadnik oružanih snaga u prosvjedima je također izgubio sina. On ne krivi pakistansku vladu ili vojsku, već smatra odgovornom lokalnu vlast PAK-a jer je pozvala paravojne postrojbe. "Ja sam umirovljeni vojnik i proživio sam vojne uprave, ali nikada nisam vidio ništa slično ovome. Ovo je krajnja nepravda. Moj sin nije učinio ništa loše", poručio je.
Vlada PAK-a odbacuje optužbe o pucanju na mirne prosvjednike. Tvrde da je policija djelovala protiv pojedinaca koji su napadali službene osobe i ugrožavali javnu sigurnost. U gradu je primjetna nestašica hrane. Prosvjednici dijele ono malo što imaju, a većina trgovina je zatvorena. Neki su ispričali kako na motociklima pokušavaju prokrijumčariti vreće riže. Neke ceste blokirane su srušenim stablima, za što vlasti krive JAAC, dok su na drugima sigurnosne točke.
"Nema dokaza da je nasilje poteklo s naše strane"
Vlasti tvrde da je JAAC nasilna skupina i kao dokaz dijele snimke dronova na kojima se, prema njihovim riječima, vide naoružani članovi na krovovima zgrada. Policijski dužnosnici na konferencijama za medije pokazuju oružje za koje kažu da je oduzeto skupini. Naveli su i da je jedan uhićenik priznao kako mu je obećana nagrada od 10 milijuna rupija, oko 31.000 eura, za svakog ubijenog paravojnog časnika.
Umar Nazir, član užeg odbora JAAC-a, to demantira. "Možda je i bilo takvih smrti, to ne želim komentirati. Ali vjerujem da su se u naše redove ubacili određeni elementi pod njihovom kontrolom. Vjerujem da su oni možda izveli te akcije kako bi vlasti opravdale svoju priču. Ne mogu to tvrditi, ali nema dokaza da je nasilje poteklo s naše strane", rekao je Nazir. Za tu tvrdnju nije ponudio dokaze, a vlasti optužuju JAAC za vođenje kampanje dezinformiranja.
Na prosvjedima kojima je BBC prisustvovao nije bilo vidljivog oružja, iako su se noću čuli pucnjevi. Ostalo je nejasno tko je i na koga pucao. Atmosfera je napeta, a Nazir kaže da je skupina spremna na razgovor, ali zasad planiraju nove prosvjede.