Prva astronautkinja iz Hong Konga, Li Jiaying, poletjela je u svemir u sklopu kineske misije Shenzhou-23. Ova 43-godišnja policajka i majka troje djece dio je tročlane posade koja je u nedjelju navečer lansirana prema kineskoj svemirskoj postaji Tiangong, gdje će biti zadužena za teret i eksperimente. Misija je najnoviji korak u ambicioznom kineskom svemirskom programu, koji za cilj ima slanje ljudske posade na Mjesec do 2030. godine, piše BBC.
Misija Shenzhou-23
Osim Li, posadu čine 39-godišnji svemirski inženjer Zhu Yangzhu i Zhang Zhiyuan, bivši pilot zračnih snaga, također 39-godišnjak. Letjelica je lansirana raketom Dugi marš 2-F u nedjelju u 23:08 po lokalnom vremenu iz pustinje Gobi na sjeverozapadu Kine, dok je velik broj okupljenih mahao kineskim zastavama.
Nekoliko sati kasnije, uspješno je pristala uz svemirsku postaju Tiangong. Jedan od glavnih zadataka misije Shenzhou-23 je proučavanje učinaka mikrogravitacije na ljudsko tijelo kroz brojne eksperimente.
Povijesni trenutak
Čelnik Hong Konga John Lee nazvao je sudjelovanje Li u misiji "povijesnim" trenutkom. Sama Li izjavila je da ju je nadahnuo Yang Liwei, prvi čovjek kojeg je Kina poslala u svemir. "Ovo je rijetka prilika. Zašto ne bih pokušala?", prenijela je njezine riječi novinska agencija Xinhua.
Godina u orbiti i svemirska utrka
Misija uključuje i ključan eksperiment tijekom kojeg će najmanje jedan član posade provesti cijelu godinu u orbiti, a vlasti će naknadno odrediti o kome će biti riječ. Bude li eksperiment uspješan, bit će to jedan od najdužih boravaka u svemiru u povijesti, tek nešto kraći od rekorda koji od 1995. godine drži ruski kozmonaut Valerij Poljakov s 14 mjeseci. Ovaj pothvat događa se u jeku ubrzane svemirske utrke sa Sjedinjenim Državama, koje planiraju spustiti svoju posadu na Mjesec do 2028. godine. Kina od 2021. šalje astronaute na svoju postaju Tiangong u šestomjesečnim rotacijama.
Jačanje kineske stručnosti u svemiru
"Godinu dana u orbiti stavlja i opremu i ljude predstavlja drugačiji izazov za opremu i posadu u usporedbi s kraćim misijama Shenzhou iz ranijih faza programa", izjavio je za agenciju AFP Richard de Grijs, astrofizičar i profesor na Sveučilištu Macquarie u Australiji. Prema njegovim riječima, to pokazuje kako Kina stječe iskustvo za dugotrajne boravke u svemiru, kao i za istraživanje udaljenog svemira.
Kina je 2024. godine letjelicom Chang'e-6 prvi put u povijesti prikupila i na Zemlju vratila uzorke stijena s udaljene strane Mjeseca. Kasnije ove godine Kina planira provesti i probni orbitalni let svoje letjelice Mengzhou, koja je dizajnirana za prijevoz astronauta na Mjesec.