Ptičja gripa prvi put u Italiji prije 100 godina

Ptičja gripa zarazna je bolest u ptica koju izaziva virus gripe tipa A soja i prvi je put, kao bolest, bila identificirana u Italiji prije više od 100 godina, no otada se proširila svijetom. L

Krajem svibnja u znanstvenom tjedniku Nature urednici Peter Aldhous i Sarah Tomlin napisali su kako bi moglo doći do nove pandemije među ljudima u trenutku kada virus, na koji većina ljudi nije imuna, a obično je to ptičji soj, stekne sposobnost da se prenosi s čovjeka na čovjeka.

H5N1 još nije stekao takvu sposobnost, napisali su autori izrazivši nadu da se to i neće dogoditi.

Međutim, u slučaju takva scenarija, virus bi se mogao planetarno proširiti u nekoliko mjeseci, upozorili su i napomenuli kako bi posljedice bilo teško predvidjeti.

Dometi pandemije vjerojatno bi bili daleko dramatičniji nego li 1968. godine kada je relativno blag virus H3N2 usmrtio 750,000 ljudi diljem svijeta, no možda se ipak ne bi ponovila 1918. godina u kojoj je virus H1N1 ubio 40 milijuna ljudi, jer su higijensko-znanstveni standardi otada znatno napredovali.

Međutim, ni takva visoka stopa smrtnosti ne može se potpuno isključiti u slučaju da pandemijski soj H5N1 zadrži tako snažnu trenutačnu patogenezu, upozoravaju znanstvenici.

Visoko patogeni soj ptičje gripe endemičan je na jugoistoku Azije gdje su proteklih godina bili zaklani mnogi milijuni peradi, no virus je ostao aktivan u pripitomljenim patkama i divljim pticama.

Virus H5N1 ne nestaje i svaki put kad se pojavi, ljudi se mogu zaraziti.

H5N1 se prvi put proširio u Hong Kongu i u jugoistočnoj Kini 1997. usmrtivši sedam osoba.

Od kraja 2003., odnio je više od 50 ljudskih života u Vijetnamu, na Tajlandu i Kambodži, a ovih se dana pojavio u Rusiji i Kazahstanu..

Časopis Nature je u nizu komentara razmotrio opasnosti od ptičje gripe i koliko je svijet spreman suočiti se s njime. S ozbirom na to da još ne postoji cjepivo niti su adekvatne zalihe antivirusnih lijekova, znanstvenici su upozorili da slika nije umirujuća. Naprotiv, mišljenja su da su se vlasti oglušivale o nedavna upozorenja.

Virusi poput H5N1 uobičajeno se ne prenose među njima te stoga ljudi imaju vrlo slab imunitet na njih ili ga uopće nemaju, napominje se na web stranicama Center for Disease control and Prevention.

Gripa izazvana virusom H5N1 koja je u Aziji izazvala bolest i smrt otporna je na amantadin i rimantadin, dva antivirusna lijeka koja se uobičajeno koriste za gripe.

Druga dva antivirusna lijeka oseltamavir i zanamavir, vjerojatno bi dali rezultate u liječenju H5N1, no potrebna su istraživanja za to, upozorava se.

Cjepivo trenutačno ne postoji. Znanstveni rad na pronalasku cjepiva za zaštitu ljudi počeo je u travnju 2005. (Znanstvenici rade i na cjepivu protiv virusa H9N2, drugog subtipa ptičje gripe)

(Hina) xrt ysd