Bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić komentirala je tijekom gostovanja na N1 televiziji eskalaciju krize na Bliskom istoku.
Podsjetila je da su predstavnici Irana, Sjedinjenih Država i Omana još u četvrtak sjedili za pregovaračkim stolom, a da je već u subotu započeo rat. "I to je počelo u trenutku kada je posrednik u pregovorima, omanski diplomat, bio na putu u Washington da detaljno prikaže dokle se stiglo u pregovorima", navela je.
"Sve to u mnogočemu ima sličnosti s onim što se dogodilo u Venezueli prošloga mjeseca. U oba slučaja govorilo se da neće biti nikakve intervencije ako se postignu neki diplomatski ciljevi i dogovori, a istovremeno su Amerikanci nagomilavali naoružanje. Tamo na Karibima, a ovdje u Perzijskom zaljevu", dodala je.
Pusić smatra da je u glavama nekih američkih političara i samog Donalda Trumpa postojala paralela između ta dva događaja. Ipak, istaknula je da postoje ogromne razlike između Venezuele i Irana.
"Prvo, Iran ima preko 92 milijuna stanovnika i 28 stoljeća tradicije državnosti, ujedinjen je kao država u 7. stoljeću prije Krista. Drugo, kroz Hormuški tjesnac prolazi 20 posto svjetske nafte koja je uvelike usmjerena prema dvije najmnogoljudnije države, Indiji i Kini. Kina je pritom druga najjača ekonomija na svijetu i pitanje je kakvi će biti odnosi između nje i SAD-a", kazala je.
"I treće, Iran ima druge najveće zalihe zemnog plina i treće najveće svjetske zalihe nafte. To su neke činjenice koje govore o dimenzijama Irana. Također je činjenica da je od 1979. tamo na vlasti prilično krvožedna teokratska diktatura", upozorila je.
"No sjetimo se da su neke političke figure Iranaca u emigraciji, apsolutno suprotstavljene tom režimu, nakon događaja u Venezueli rekle da žele promjenu režima u Iranu, ali ne uz pomoć Amerikanaca i ne na ovaj način", nastavila je.
Ponovila je kako nije riječ o državi poput Venezuele, kakvom je u svojoj glavi zamišlja Trump, niti o nekoj slaboj državi.
"Pitanje je što je cilj ove operacije. Po onome što je i Trump rekao, to bi bilo rješenje kakvo je uspostavljeno u Venezueli, s ljudima koji nisu promjena režima, nego samo nova lica, a koji bi otvorili put do nafte. Za njega bi idealno rješenje bilo kao u Venezueli. Dakle, ne promjena režima, a to nema veze s ljudskim pravima koja se krše u Iranu", tvrdi Pusić.
"Mislim da nitko pri zdravoj pameti nema ništa lijepo za reći o tom režimu niti u njegovu obranu, ali ima što reći protiv akcija koje krše međunarodno pravo i gdje jedan čovjek kaže da će tamo srušiti režim", ustvrdila je.
Osvrnula se na pitanje postoji li razlika između onoga što je Rusija napravila u Ukrajini i onoga što je SAD napravio u Iranu.
"Nema. To što se radi više je agenda Benjamina Netanyahua, koji već dugo ima taj scenarij na dnevnom redu. On to prikazuje kao izraelsku operaciju u kojoj im pomažu Amerikanci, a Trump to prikazuje kao američku operaciju", napomenula je.
"Međutim, razlog za napad upravo sada i to ovako žestok nije to što je Iran u ovom trenutku bio snažan i predstavljao prijetnju svijetu, nego upravo obrnuto, razlog je u tome što je Iran u ovom trenutku prilično slab", naglasila je.
"I procjena je bila da od takvog Irana nema prave opasnosti. Zato je ovo trenutak u kojem se može uspostaviti situacija koja će otvoriti pristup nafti i plinu u Iranu i kontrolu nad tamošnjim režimom od strane SAD-a, uz veliki utjecaj Netanyahua. To sada ima posljedice po cijeli Bliski istok", zaključila je Pusić.