Procjenjuje se da u okupiranom ukrajinskom gradu Oleški još uvijek živi između 1500 i 4000 ljudi (prije rata u njemu je živjelo oko 24.000 stanovnika), odsječenih od svijeta i u nehumanim uvjetima. Mjesecima su bez struje, vode, lijekova i redovite opskrbe hranom, a približavanje zime dodatno pogoršava situaciju. Grad južno od rijeke Dnjepar, udaljen samo četiri kilometra od Hersona, ruske su snage pretvorile u zamku iz koje je gotovo nemoguće izaći, pišu Bild i Deutsche Welle.
Potpuna izolacija i borba za preživljavanje
Ruske snage minirale su sam grad i sve prilazne ceste, a most Antonivka, koji je Oleški povezivao s Hersonom, srušen je još u studenom 2022. godine. Prema ukrajinskim izvorima, posljednja dostava hrane stigla je 26. svibnja, nakon čega je opskrba potpuno prekinuta. Zbog nestašice struje stanovnici su prisiljeni kuhati na otvorenoj vatri.
Uvjeti su se toliko pogoršali da preostali stanovnici u očajničkoj borbi za preživljavanje kradu jedni od drugih. Kolju vlastite životinje jer ih više nemaju čime hraniti, a kada je jedan humanitarni konvoj napadnut, ljudi su odmah počeli skupljati ostatke hrane.
Svakodnevicu obilježava stalna opasnost. Ljudi stradavaju od mina, izravnih pogodaka na kuće ili gelera. Dronovi neprestano nadlijeću grad, a prema tvrdnjama svjedoka, okupatori ih koriste za lov na ljude. Djeca prose za hranu, dok tijela preminulih često ostaju na ulicama i postaju plijen pasa. Pokušaji napuštanja grada završavaju smrću ili ih ruski vojnici, uz porugu, vraćaju natrag. "Vratite se i umrite ondje", govore im.
Kijev traži otvaranje humanitarnih koridora
Ukrajinske vlasti i međunarodne organizacije mjesecima pokušavaju dogovoriti evakuaciju grada. Kijev zahtijeva uspostavu humanitarnih koridora, a u napore su uključeni Ministarstvo vanjskih poslova, pučki pravobranitelj Dmitro Lubinec i međunarodne organizacije.
Lubinec je situaciju opisao kao "humanitarnu katastrofu" i početkom ožujka zatražio pomoć od Međunarodnog odbora Crvenog križa (MOCK). Istovremeno je razgovarao s ruskom povjerenicom za ljudska prava Tatjanom Moskaljkovom.
MOCK je krajem travnja pristao osigurati autobuse za evakuaciju, ali ruska strana nikada nije dala odobrenje. "Predložio sam ruskoj strani evakuaciju tijekom prekida vatre od 9. do 11. svibnja, ali nisam dobio nikakav odgovor", izjavio je Lubinec.
Ukrajinski dužnosnici tvrde da Rusija odbija prekid vatre i otvaranje koridora te da civilno stanovništvo koristi kao živi štit. Iz MOCK-a su potvrdili da su u dijalogu s nadležnim vlastima s obje strane.
Opasni putevi za bijeg
Dok pregovori stoje, neki stanovnici pokušavaju samostalno napustiti grad uz pomoć volontera. Ksenija Arhipova, koja i sama potječe iz Oleški, pomaže u organizaciji bijega.
"Da bismo došli do njih, svakih stotinjak metara provjeravamo gdje su mine. Tek tada prolazi vozač. Svaki tjedan evakuiramo između sedam i dvanaest ljudi", objašnjava Arhipova. Njihov rad financira humanitarna organizacija "Save Ukraine".
Put za bijeg je dug i opasan. Ljude se prvo prevozi u okupirani Skadovsk, a zatim preko ruskog teritorija do ukrajinsko-bjeloruske granice. To je trenutno najsigurniji način za dolazak na područje pod kontrolom Kijeva, ali samo za one koji imaju identifikacijske dokumente. Osobe bez dokumenata ne mogu proći kontrolne točke i moraju čekati da im okupacijske vlasti izdaju nove, što je kompliciran proces.
Obitelji s djecom također se suočavaju s višemjesečnim čekanjem na ruske dokumente. Svi koji putuju s ukrajinskom putovnicom moraju proći iscrpljujuće provjere koje traju satima i uključuju pregled do gola.