Putin našao krivca za drastičan pad rublja

Foto: EPA

Ekonomski savjetnik predsjednika Vladimira Putina ukorio je danas središnju banku jer je rubalj premašio razinu od 101 rublja za američki dolar, okrivljujući labavu monetarnu politiku za njezino slabljenje za čak 30 posto u ovoj godini.

Rubalj, izgubivši oko četvrtinu svoje vrijednosti u odnosu na dolar otkako je Putin poslao trupe u Ukrajinu u veljači 2022., dotaknuo je danas 101.04 rublja za dolar i najslabiji je u gotovo 17 mjeseci.

Putinov savjetnik: Želimo snažan rubalj

Putinov ekonomski savjetnik Maksim Oreškin rekao je u tekstu za novinsku agenciju TASS da Kremlj želi snažan rubalj i očekuje skoru normalizaciju, što je intervencija koja bi središnju banku mogla potaknuti na akciju prije nove odluke o kamatnim stopama sredinom rujna.

"Glavni razlog slabljenja rublja i ubrzanja inflacije je labava monetarna politika", napisao je Oreškin. “Središnja banka ima sve alate za normalizaciju situacije u skoroj budućnosti i za osiguranje da se stope zaduživanja smanje na održive razine”.

"Slab rubalj komplicira strukturnu transformaciju gospodarstva i negativno utječe na realne prihode građana", rekao je. "U interesu je ruskog gospodarstva da ima jak rubalj."

Vlada nastoji financirati rat u Ukrajini

Ruska središnja banka, koja je u srpnju podigla kamatne stope za postotni bod, na 8.5 posto, okrivila je za nagli pad rublja ove godine sve manji suficit na tekućem računu, koji je pao 85 posto u razdoblju od siječnja do srpnja u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Banka je u ponedjeljak objavila da ne vidi rizike za financijsku stabilnost zbog slabljenja rublja i ponovno signalizirala moguće skorašnje novo povećanje kamatne stope. Rubalj je u ožujku prošle godine stajao rekordnih 120 rublja za dolar. Prije rata, za dolar je trebalo izdvojiti oko 75 rublja.

Kako bi zaustavila pad rublja, Rusija bi mogla ponovno uvesti strožu kontrolu kapitala. Druga bi opcija bila povećanje kamatnih stopa, nešto što središnja banka već namjerava učiniti s obzirom na visoku inflaciju, ali to ograničava potencijal gospodarskog rasta i znači veće stope zaduživanja za vladu dok nastoji financirati vojne operacije u Ukrajini.

Pročitajte više