VLADIMIR Putin je rekao da Rusiji "ponovno" prijete njemački tenkovi, smjerajući pri tom na oklopnjake Leopard 2 koje je Zapad obećao Kijevu, povukavši još jednu paralelu između rata protiv Hitlera i ruske vojne kampanje u Ukrajini.
"Nevjerojatno je, ali njemački tenkovi Leopard, na kojima su iscrtani križevi, ponovno nam prijete", rekao je ruski predsjednik u Volgogradu (nekadašnjem Staljingradu), na jugozapadu Rusije, u prigodi proslave 80. obljetnice sovjetske pobjede nad njemačkom vojskom u Staljingradu.
"I još jednom, Hitlerovi nasljednici žele se boriti s Rusijom na ukrajinskom tlu, služeći se 'banderovcima' ", dodao je, misleći pritom na pristaše ukrajinskog radikalnog nacionalista Stjepana Bandere (1909.-1959.)
Od početka ofenzive koju je poveo u Ukrajini 24. veljače, Vladimir Putin tvrdi da su politički čelnici na vlasti u Kijevu "neonacisti" koji provode "genocid" nad rusofonskim stanovništvom u Ukrajini. Nakon odobrenja Berlina, nekoliko je zapadnih zemalja nedavno obećalo da će Kijevu poslati teške tenkove Leopard 2 njemačke proizvodnje.
"Oni koji uvlače europske zemlje, među njima Njemačku, u novi rat protiv Rusije i to neodgovorno prikazuju kao gotov čin i oni koji misle da će pobijediti Rusiju na bojnom polju, očito ne razumiju da će suvremeno ratovanje s Rusijom biti potpuno drukčije", upozorio je Putin pred vojnim dužnosnicima i pripadnicima patriotskih i udruga mladih.
"Mi ne šaljemo naše tenkove na njihovu granicu, ali imamo čime uzvratiti"
Staljingrad je bio najžešća bitka u Drugom svjetskom ratu u kojoj je sovjetska Crvena armija, uz cijenu od milijun žrtava, 1942. i 1943. godine slomila njemačke snage. Putin je podsjetio na duh branitelja Staljingrada kako bi objasnio zašto će Rusija pobijediti u Ukrajini, rekavši da je ta bitka simbol "neuništivosti našeg naroda".
"Mi ne šaljemo naše tenkove na njihovu granicu, ali imamo čime uzvratiti i to neće ostati na upotrebi oklopnih vozila", istaknuo je.
Obilježavanje bitke za Staljingrad dolazi u vrijeme žestokih borbi između ruskih snaga i ukrajinskih vojnika u toj bivšoj sovjetskoj republici, poprištu više od godinu dana ruske ofenzive pokrenute, prema Kremlju, radi "demilitarizacije" i "denacifikacije" te susjedne zemlje.
Smatrana jednom od najkrvavijih u povijesti, s oko dva milijuna mrtvih na obje strane, Staljingradska bitka promijenila je tijek sukoba u Drugom svjetskom ratu. Tu pobjedu još uvijek slavi Rusija koja se smatra nasljednicom Sovjetskog Saveza koji je spasio Europu od nacizma.
Pobjeda u ovoj bitci dobiva dodatnu simboličku važnost kako se približava prva godišnjica pokretanja ruske operacije protiv Ukrajine 24. veljače 2022., gdje Moskva pojačava svoje akcije nakon nedavnog zauzimanja Soledara, grada u istočnoj Ukrajini, što je bio prvi uspjeh za ruske snage nakon mnogo mjeseci i niz neuspjeha.
Lavrov optužio zapad da potporom Ukrajini želi riješiti "rusko pitanje"
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je Zapad da podržava Ukrajinu kako bi konačno riješio "rusko pitanje" te je osudio posjet šefice Europske komisije Ursule von der Leyen Kijevu. Von der Leyen je stigla u četvrtak u Kijev na sastanke kojima je svrha istaknuti potporu Ukrajini dok se bliži prva godišnjica ruske invazije.
"Gospođa von der Leyen je rekla da ishod rata mora biti poraz Rusije i to takav poraz da se ruska ekonomija neće moći oporaviti za nekoliko desetljeća", rekao je Lavrov u razgovoru za rusku televiziju.
"Nije li to rasizam, nacizam i pokušaj konačnog rješenja ruskog pitanja?", zapitao se ruski šef diplomacije u izjavi koja aludira na "konačno rješenje židovskog pitanja", tj. holokausta u režiji nacista. Lavrov je ponovio da opetovane izjave zapada o potpori Ukrajini smatra "pokušajem da se jednom zauvijek riješi rusko pitanje".
Govorio o godišnjici invazije
Lavrov je također napomenuo da Moskva planira zasjeniti proukrajinska događanja koje priprema zapad kako bi se obilježila godišnjica početka slanja ruskih snaga u Ukrajinu 24. veljače.
Izrežirana zapadna događanja i skupovi u New Yorku i drugdje "nisu jedina koja će privući pažnju svijeta", rekao je Lavrov.
Potom je rekao da je SAD direktno umiješan u eksplozije kojima su teško oštećeni naftovodi Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2. Za tu sabotažu je predsjednik Vladimir Putin ranije prvenstveno okrivio Veliku Britaniju.
Lavrov je u televizijskom intervjuu također rekao da su tvrdnje o navodnom odbijanju Rusije da pregovara s Ukrajinom laž te da zapad pokušava okrenuti Moldaviju, Gruziju i bivše sovjetske republike u središnjoj Aziji protiv Moskve.
"Naša diplomacija ima mnogo posla, konstantno, pravovremeno objašnjava šta se sve dešava. Razotkrivamo laži, posebno one u kojima se tvrdi da ne želimo pregovarati", rekao je Lavrov.
On je dodao da svi žele da se rat u Ukrajini završi, ali da je kvaliteta ishoda, a ne vremenski okvir, ono što je važno ruskom narodu.
Ponovio je i da vojna potpora zapada Ukrajinu samo još više "eskalira" taj sukob, upozorivši da će ruska strana odgovoriti na mogući isporuku dalekometnih projektila Kijevu i pokušati odbaciti ukrajinske snage što dalje od svojih granica kako bi stvorili svojevrsnu tampon zonu.