Ukrajinski napad na iranski teretni brod u Kaspijskom jezeru prošlog vikenda zaoštrio je napetosti između Kijeva i Teherana i jasnije pokazao koliko su povezani ratovi u kojima te dvije zemlje sudjeluju. Ukrajina tvrdi da je brod prevozio vojnu opremu između Irana i Rusije, dok iranski dužnosnici navode da se radi o komercijalnom plovilu i optužuju Ukrajinu za smrt jednog mornara, piše The New York Times.
Iranski dužnosnici zaprijetili su odmazdom, a ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha oštro je uzvratio. Poručio je Iranu da se "nema pravo prikazivati kao žrtva" s obzirom na vojnu podršku koju pruža Rusiji.
Iranski dronovi u ruskoj agresiji
Iran i Rusija desetljećima održavaju bliske vojne odnose. Ta se suradnja posljednjih godina najjasnije očituje u isporuci iranskih dronova kamikaza dugog dometa Moskvi. Rusija je počela masovno koristiti te dronove diljem Ukrajine samo nekoliko mjeseci nakon invazije 2022. godine, što je imalo smrtonosne posljedice. Kasnije je Moskva pokrenula i vlastitu proizvodnju tih iranskih letjelica.
Sjedinjene Države optužile su Iran i da Rusiju opskrbljuje balističkim projektilima kratkog dometa. Ukrajina je također navela da je Iran poslao svoje instruktore da pomognu ruskoj vojsci u korištenju dronova, no Teheran je to demantirao.
Masovna upotreba dronova, osobito jeftinijih modela iz Irana, promijenila je način ratovanja u Ukrajini. To je utjecalo i na procjene vojnih stratega o potrebama modernih vojski. Ukrajina je zbog toga bila prisiljena razviti vlastite tehnologije za obranu od dronova, koje su prema ocjenama analitičara sada konkurentne klasičnim sustavima protuzračne obrane.
Ukrajinska pomoć u obrani od Irana
Četiri godine nakon što je Rusija počela koristiti iranske dronove, Kijev je svoje znanje o borbi protiv njih prenio na Bliski istok.
Nakon što su Sjedinjene Države i Izrael krajem veljače započeli rat s Iranom, iranska vojska lansirala je valove dronova na američke vojne ciljeve u zaljevskim zemljama. Ukrajina je u tome vidjela priliku da promovira i izveze svoje cjenovno pristupačne sustave za borbu protiv bespilotnih letjelica.
Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u ožujku da je više od 200 ukrajinskih vojnih stručnjaka poslano na Bliski istok kako bi pomogli saveznicima u obrani od iranskih napada. "Ne želimo da ovaj teror iranskog režima protiv susjeda uspije", rekao je tijekom govora u britanskom parlamentu.
Ukrajina je također sklopila obrambene ugovore sa Saudijskom Arabijom, Katarom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, usmjerene na suzbijanje iranskih prijetnji projektilima i dronovima.
Povezivanje dvaju ratova
Ukrajina sve češće ističe da su njezin rat s Rusijom i sukob na Bliskom istoku isprepleteni te tvrdi da si Iran i Rusija međusobno pomažu u svojim ratnim naporima.
Zelenski je u subotu rekao da su ukrajinske obavještajne službe prikupile dokaze da Rusija Iranu daje satelitske snimke zaljevskih država i američkih vojnih baza u regiji, što Teheranu pomaže u planiranju i izvođenju napada. Najavio je da će Ukrajina te podatke podijeliti sa zapadnim saveznicima.
Istog dana Ukrajina je pogodila iranski brod u Kaspijskom jezeru. Optužila ga je za prijevoz vojnog tereta između Irana i Rusije, ali nije navela u kojem smjeru. To je dosad najjasniji pokazatelj da bi dugogodišnji posredni sukob Kijeva i Teherana mogao prerasti u izravan okršaj.
Zelenski bi napad mogao iskoristiti da uvjeri predsjednika Trumpa kako Ukrajina i SAD imaju zajedničkog neprijatelja te da se založi za jačanje vojnih veza. Ukrajinski čelnik sastao se s Trumpom u utorak poslijepodne i nakon sastanka izjavio da su razgovarali o nabavi dodatnih sustava protuzračne obrane za Kijev.
U objavi na mreži X, iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izravno je povezao napad na brod sa sukobom na Bliskom istoku. Nazvao ga je "eklatantnim kršenjem Povelje UN-a" i ustvrdio da je izveden "po nalogu Izraela kako bi se Europa uvukla u njihov rat".
Aragči je dodao da je razgovarao s visokim predstavnikom EU i ruskim ministrom vanjskih poslova te im jasno poručio da napad "NEĆE OSTATI BEZ ODGOVORA".
Prvi znakovi smirivanja napetosti pojavili su se u utorak navečer, kada su Aragči i Sibiha razgovarali telefonom. Obojica su pozvala na deeskalaciju. "Naš stav ostaje nepromijenjen: Europa i Bliski istok zaslužuju stabilnost, sigurnost i mir", objavio je Sibiha na društvenim mrežama.