Redovi za testiranje su ogromni. Kaić: Ovoliko hripavca nismo imali 40 godina

Foto: Čitatelj Indexa

ZAGREPČANI se žale da se posljednjih dana pred Nastavnim zavodom za javno zdravstvo stvaraju golemi redovi pacijenata koji satima čekaju na testiranje za hripavac.

Naši stručnjaci tumače da za to postoje dva glavna razloga. Jedan je to što imamo veliku epidemiju kakvu dugo nismo imali, a drugi to što sustav testiranja ne funkcionira onako kako je nekad funkcionirao.

"Imamo veliko povećanje broja oboljelih od hripavca, toliko ih nismo imali više od 40 godina", rekao je za Index dr. sc. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj je ove godine do sada ukupno prijavljeno 1047 oboljelih. Od toga je oko 40% u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a oko 50% u Gradu Zagrebu. Ukupan broj zaraženih vjerojatno je značajno veći jer se ne javljaju svi za testiranje. Ipak, do sada još nije potvrđena nijedna smrt.

"Zadnji put smo imali preko 1000 potvrđeno oboljelih 1980. godine. Imamo pravu epidemiju. To je jedan od razloga zbog kojih imamo tolike redove za testiranje", ističe Kaić.

Koji su glavni uzroci velikog porasta broja oboljelih?

Kaić smatra da je uzrok takve situacije kombinacija više čimbenika.

"To je pad cijepnog obuhvata, ali i pad imuniteta nakon cijepljenja te tzv. imunitetnog duga uzrokovanog pandemijom covida-19", kaže.

"Mi posljednjih godina imamo pad broja procijepljenih, no on sam po sebi ne bi mogao objasniti ovoliki porast broja oboljelih. U populaciji je uvijek bilo onih kod kojih cjepivo nije stvorilo dovoljnu zaštitu. Usto, cjepivo protiv hripavca nije 100 posto učinkovito, već negdje između 85 i 90 posto. Nadalje, zaštita cjepiva s vremenom slabi, kao što slabi i zaštita nakon prebolijevanja.

Međutim, prije covida-19 ljudi su se stalno pomalo prokuživali jer hripavac stalno cirkulira među starijom djecom i odraslima. Moguće je da se za vrijeme covida-19 ljudi nisu uobičajeno prokuživali dijelom zbog mjera, ali i iz drugih razloga, zbog kolanja drugih zaraznih bolesti. Moguće je da je izostalo prokuživanje slabog intenziteta pa se tijekom četiri godine nakupio velik broj osjetljivih.

Mislim da je to glavni razlog, čak važniji od pada procijepljenosti. To se može, među ostalim, zaključiti iz dobnog profila oboljelih. Najviše obolijevaju starija djeca u osnovnim školama i srednjoškolci kod kojih je za očekivati zaraze čak i ako su cijepljeni jer u toj dobi imunitet stečen cijepljenjem već značajno pada. Naravno, cijepljenje protiv hripavca, čak i ako imunitet padne, štiti od težih simptoma bolesti", tumači prvi čovjek Službe za epidemiologiju.

Odrasli ne bi trebali previše strahovati

Kaić poručuje da odrasli ne bi trebali previše paničariti zbog hripavca ako nisu u kontaktu s trudnicama i malom djecom.

"Važno je istaknuti da hripavac nije teška bolest za odrasle osim ako su jako imunokompromitirani. Sve što se radi u vezi s hripavcem, od profilakse, cijepljenja, testiranja do izolacija, radi se zapravo da se ne bi razboljela mala djeca, za koju je on stvarno opasan. Za odrasle je to uglavnom samo jak, neugodan kašalj koji dugo traje", dodaje.

Strašno je vidjeti bolesne ljude kako čekaju u redovima na hladnoći i kiši

Zbog širenja zaraze danas su se pred Zavodom za javno zdravstvo stvorili veliki redovi ljudi koji su se htjeli testirati na hripavac, a neki čitatelji Indexa poslali su nam svoje fotografije i izraze nezadovoljstva.

>>FOTO Velike gužve ispred HZJZ-a u Zagrebu. Ljudi po kiši i hladnoći čekaju testiranje  

Kaić kaže da mu je strašno vidjeti ljude kako satima čekaju na hladnoći i kiši.

"To su bolesni ljudi. Ja to gledam svaki dan kada dolazim na posao i pišem i molim unaokolo da se nešto poduzme. U svemu tome muči me jedna stvar. Svi ti ljudi koji dolaze na testiranje imaju uputnice, što znači da su bili kod svojih obiteljskih liječnika. Ne znam zašto ih obiteljski liječnici šalju da s uputnicama stoje satima na hladnoći i kiši. Zašto im ne naprave bris na licu mjesta i zašto se jednom dnevno ne organizira prikupljanje tih uzoraka i prijevoz u laboratorij? To nikako ne mogu shvatiti.

Prije je to uvijek tako funkcioniralo. Liječnici bi uzeli briseve, oni bi se prikupili na razini doma zdravlja i potom bi se odvozili u laboratorije. Ne znam što se dogodilo da se to više ne radi. Tražio sam pomoć na višim instancama da se to ponovno pokrene kako se ljudi ne bi maltretirali.

Čini se da se ta praksa promijenila, odnosno da je nestala za vrijeme pandemije covida-19, možda zato što se sve pacijente tada na testiranje slalo u bolnice i zavode. Dobro je što će Štampar uvesti drive in dijagnostiku, no smatram da je jedino pravo rješenje da uzimanje briseva na sebe ponovno preuzmu obiteljski liječnici", poručio je Kaić.

Kolarić: Pokrećemo drive in testiranje

Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar, epidemiolog dr. sc. Branko Kolarić potvrdio nam je da planiraju uvesti drive in testiranje sljedeći tjedan.

"Radit ćemo tri sata, od 11 do 14 h. Hrvatski zavod za javno zdravstvo radi samo sat i pol pa postoji povećana potražnja za testiranjem", kaže Kolarić

Dodaje da ima dosta pozitivnih na testovima - oko 40 posto.

"Budući da ljudi znaju da vlada epidemija hripavca, logično je da nastaju gužve. Ljudi žele znati jesu li bolesni i što im je. Radimo na tome da se prate oboljeli koji su imali kontakt s hripavcem, osobito ako postoji opasnost da ga prenesu dojenčadi. Oboljeli se liječe antibioticima, no dajemo ih i onima koji su bili u kontaktu s oboljelima, a u domaćinstvu imaju dojenčad.

Također, cijepimo trudnice. Dojenčad se tijekom prve godine cijepi protiv sedam bolesti kombinacijom cjepiva, međutim, prije dobi od šest mjeseci ona su nezaštićena, nemaju imunitet, a hripavac je za njih opasan", tumači Kolarić.

Novo cjepivo stvara manji imunitet

Prema podacima Štampara, najviše oboljelih ima među djecom viših razreda osnovne škole.

"Mi smo prije nekoliko godina prešli na cijepljenje acelularnim cjepivom, koje je slabije reaktogeno pa imunitet brže pada. Prešli smo na njega zato što uzrokuje manje nuspojava. Zato među zaraženom djecom ima i cijepljene i necijepljene. U obje skupine to je blaga bolest, no blaža je među cijepljenima", kaže Kolarić.

Oboljeli ne bi trebali čekati na hladnoći

Kolarić se slaže s Kaićem da oboljeli ne bi trebali čekati u redovima, već u toplim čekaonicama obiteljskih liječnika.

"Prije pandemije bila je uobičajena praksa da se brisevi uzimaju u obiteljskim ordinacijama. Naravno da bi bilo lakše da se uzimaju kod liječnika koje bismo mi potom skupili i poslali na testiranje u laboratorije. Ovo je velika inkomodacija za pacijente da moraju putovati izdaleka da bi čekali u redovima na dvije lokacije u gradu", tumači Kolarić.

HZZO će pokriti testiranje na hripavac

Kolarić kaže da su prošli tjedan dobili odluku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da će se zavodima pokriti troškovi testiranja na hripavac unatoč tome što su probili financijski limit za ovu godinu.

"To je zaista lijepa vijest za zavode za javno zdravstvo", kaže Kolarić.  

***

Novu knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.

Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.

Objavljuje Index VijestiSubota, 5. studenoga 2022.

 

Pročitajte više