Dok Sjedinjene Američke Države i Iran pokušavaju učvrstiti primirje, Izrael zauzima sve više teritorija svojih susjeda u sklopu priprema za dugotrajan i iscrpljujući sukob na Bliskom istoku. Stvaranje takozvanih tampon-zona u Gazi, Siriji, a sada i u Libanonu, odražava strateški zaokret nakon napada 7. listopada 2023., zaokret koji zemlju dovodi u stanje trajne borbene spremnosti, reklo je za Reuters šest izraelskih vojnih i obrambenih dužnosnika.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
Ovaj pristup ujedno je i priznanje stvarnosti koja je, kako navode dužnosnici, postala sve očitija nakon dvije i pol godine sukoba: iransko vjersko vodstvo, libanonski Hezbollah, Hamas u Gazi i druge militantne skupine diljem regije ne mogu se u potpunosti eliminirati.
"Izraelski čelnici zaključili su da se nalaze u neprestanom ratu protiv protivnika koje treba zastrašivati, pa čak i razbijati", rekao je Nathan Brown iz zaklade Carnegie Endowment for International Peace.
SAD i Iran dogovorili su u srijedu zatišje u borbama dok pregovaraju o sveobuhvatnijem završetku rata koji je izbio 28. veljače. Izrael je pristao obustaviti napade na Iran, ali je poručio da neće zaustaviti svoje operacije protiv Hezbollaha, koji ima podršku Irana.
Hezbollah se u rat uključio 2. ožujka ispaljivanjem raketa na Izrael, koji je potom pokrenuo kopnenu invaziju na južni Libanon kako bi uspostavio tampon-zonu do rijeke Litani. Riječ je o širokom pojasu koji obuhvaća oko 8 posto libanonskog teritorija.
Izrael je naredio stotinama tisuća stanovnika tog područja da se evakuiraju te je započeo s uništavanjem domova u šijitskim selima za koja vjeruje da ih je Hezbollah koristio za skladištenje oružja ili izvođenje napada.
Visoki vojni dužnosnik, koji je želio ostati anoniman kako bi mogao govoriti o sigurnosnim pitanjima, izjavio je da je cilj "očistiti" područje u pojasu od 5 do 10 kilometara od granice. Time bi se izraelski pogranični gradovi našli izvan dometa Hezbollahovih raketnih bacača.
U nekim libanonskim selima blizu granice, izraelske snage pronašle su dokaze da se u gotovo 90 posto kuća nalazi oružje ili oprema povezana s Hezbollahom, rekao je dužnosnik.
To znači da se te kuće smatraju neprijateljskim vojnim položajima koje treba uništiti, dodao je, napominjući da se mnoga sela u južnom Libanonu nalaze na uzvisinama, s kojih imaju izravan pogled na izraelske gradove ili vojne položaje.
Korištenje tampon-zona predstavlja novu sigurnosnu doktrinu prema kojoj se "pogranične zajednice ne mogu braniti sa same granice", smatra Assaf Orion, umirovljeni izraelski brigadni general i bivši načelnik vojne strategije. "Izrael više ne čeka da se napad dogodi", dodao je. "On uočava prijetnju u nastajanju i preventivno je napada."
Nakon što osigura tampon-zonu protiv Hezbollaha, Izrael će držati ili okupirati teritorij u Libanonu, Siriji, na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, gdje i dalje kontrolira više od polovice teritorija nakon listopadskog primirja s Hamasom.
Prema uvjetima primirja, Izrael bi se trebao povući iz cijele Gaze dok se Hamas razoružava, iako su izgledi da se to dogodi u bliskoj budućnosti mali. "Uspostavili smo sigurnosne pojaseve duboko s druge strane naših granica", rekao je izraelski premijer Benjamin Netanyahu u video poruci koju je njegov ured objavio 31. ožujka.
"U Gazi - na više od polovice teritorija Pojasa. U Siriji, od vrha planine Hermon do rijeke Yarmuk. U Libanonu - prostrana tampon zona koja sprječava prijetnju invazije i drži protuoklopnu vatru na sigurnoj udaljenosti od naših zajednica."
Plan o tampon-zoni u Libanonu tek treba biti predstavljen Netanyahuovom kabinetu, tvrde jedan član kabineta i dvojica dužnosnika. Izraelska vojska uputila je pitanja o tampon-zonama Netanyahuovom uredu, koji nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Izrael već dugo drži teritorije izvan svojih granica, uključujući okupiranu Zapadnu obalu i Gazu, kao i Golansku visoravan u južnoj Siriji, teritorije zauzete u regionalnom ratu 1967. godine. Izrael je Golansku visoravan kasnije i anektirao 1981.
Stotine tisuća izraelskih doseljenika danas žive na Zapadnoj obali među otprilike 3 milijuna Palestinaca, koji to područje smatraju srcem svoje buduće države.
Za mnoge raseljene Libanonce i Palestince, izraelsko zauzimanje njihove zemlje i uništavanje sela predstavlja daljnje teritorijalno širenje, a takvo tumačenje potiče i retorika nekih krajnje desnih članova Netanyahuova kabineta.
Bezalel Smotrich, Netanyahuov ministar financija, izjavio je u ožujku da bi Izrael trebao proširiti svoju granicu do rijeke Litani. Slične je komentare davao i o Gazi, govoreći da bi taj teritorij trebalo anektirati i naseliti Izraelcima.
Međutim, drugi izraelski vojni dužnosnik, koji je također govorio pod uvjetom anonimnosti, rekao je da rijeka Litani neće označavati novu granicu. Umjesto toga, tampon-zonu nadzirale bi kopnene snage koje bi po potrebi provodile upade, bez nužnog držanja stalnih položaja uz rijeku.
Izraelski ministar obrane Israel Katz usporedio je razaranje u južnom Libanonu s politikom spaljene zemlje koja je korištena protiv Hamasa u Gazi, a koja je dovela do raseljavanja čitavih gradova.
"Seoske kuće uz granicu, koje u svakom pogledu služe kao Hezbollahove predstraže, bit će uništene po uzoru na Rafah i Khan Younis u Gazi, kako bi se uklonila prijetnja izraelskim gradovima", rekao je 31. ožujka.
Eran Shamir-Borer, stručnjak za međunarodno pravo s Izraelskog instituta za demokraciju, rekao je da je uništavanje civilne imovine uglavnom protuzakonito, uz iznimke koje uključuju korištenje imovine u vojne svrhe. "Masovno uništavanje kuća u južnom Libanonu koje se ne temelji na pojedinačnoj procjeni bilo bi protuzakonito", dodao je.
Sklonost izraelskih čelnika strategiji tampon-zona slijedi nakon desetljeća neuspjelih pokušaja postizanja dugoročnih mirovnih sporazuma s Palestincima, Libanonom i Sirijom.
Anketa Instituta za studije nacionalne sigurnosti iz Tel Aviva pokazala je da samo 26 posto Izraelaca vjeruje da će listopadsko primirje u Gazi donijeti višegodišnji mir. Većina je očekivala brzi nastavak borbi.
Ofer Shelah, direktor istraživačkog programa na institutu, rekao je da bi u nedostatku mirovnog sporazuma s Libanonom postojanje tampon-zone na sjeveru spriječilo prijetnju napada ili kopnene invazije Hezbollahovih snaga.
No, upozorio je da bi povećani broj vojnika potreban za patroliranje bojištima diljem Libanona, Gaze, Sirije i okupirane Zapadne obale s vremenom predstavljao veliko opterećenje za vojsku. "Na kraju bi nam bilo bolje da se vratimo na međunarodnu granicu i održavamo pokretnu, aktivnu obranu s druge strane granice, bez stalnih predstraža", zaključio je Shelah.