Foto: FAH, Index
UKOLIKO pogledamo tko i što najviše mijenja način na koji živimo – to nije politika. To nisu čak ni ratovi ni dugoročno ratni porazi i pobjede, to je tehnologija. Postoje trenuci u povijesti koji znače prekretnicu u smislu da se nakon njih čitav svijet počne drugačije razvijati. Tko shvati koji je to trenutak - taj napreduje. Tko ne shvati - taj nestaje u povijesti.
Kada je James Watt, škotski izumitelj i inženjer krajem 18. stoljeća usavršio parni stroj Thomasa Newcomena, omogućio je izgradnju tvorničkih kompleksa udaljenih od rijeka koje su do njegova doba davale energiju strojevima. Omogućio je i da se sve savršenije verzije njegovog stroja postave u brodove i novi izum 19. stoljeća – željeznicu. Tko je shvatio što parni stroj znači, postao je industrijska sila, tko nije, nestao je s pozornice velikih.
Druga polovina 19. stoljeća, mladi Nikola Tesla sjedi na klupi u budimpeštanskom parku – štapom po šljunku crta izum koji mu je upravo bljesnuo u glavi – trofazni električni motor. Naprava je toliko univerzalna, da gradi novu industrijsku revoluciju. Negdje na razmeđi stoljeća – Guglielmo Marconi shvaća da Tesla ne vidi značenje u jednom svom drugom izumu – radiju te Marconi razvojem radija čini svijet manjim.
Početkom 80-tih godina prošlog stoljeća, William Henry "Bill" Gates III shvaća da IBM nema pojma što je budućnost računala – Microsoft postaje velik i najveći, s tendencijom da takav i ostane.
Pokojni Steve Jobs prvi shvaća da telefon ne služi samo za telefoniranje – nastaje iPhone, nešto do tada praktično nezamislivo – telefon bez tipki. Pokazalo se da je u pravu – nove generacije još i najmanje telefoniraju.
Što je zajedničko svim spomenutim ljudima? To da je parni stroj postojao i prije Watta, električni motor, ne tako dobar, i prije Tesle, radio prije Marconija, operativni sustavi i programi za obradu teksta i prije Gatesa, a pametni telefon i prije nego što je Jobs pokazao iPhone. Međutim, upravo su ti ljudi sa svojim uređajima napravili prekretnicu – dovoljno jaku da promijene svijet.
Tko nije pratio – propao je, tko jest, napredovao je. Nokia nije shvatila kako dolaze pametni telefoni i nestala je. S druge strane, deseci proizvođača ponudili su svoje pametne telefone za samo mali dio cijene iPhonea i stvorili su sebi tržište. Proizvođači pisaćih strojeva – propali su kada su došla dostupna računala. Ali ta računala stvorila su i sasvim nove industrije.
Čini se da Tesla model 3 predstavlja jednu od tih prekretnica – kraj dominacije automobila na benzin i naftu, i to puno prije nego što mislite.
Akumulatori – problem već 100 godina
Era automobila kakve znamo počela je 1885. godine kada je Berta Benz, supruga izumitelja Karla Friedricha Benza, provozala u prvoj „normalnoj“ vožnji njegov Motorwagen. Naprava s tri kotača, pogonjena jednocilindričnim motorom od 0,8 KS uredno je odradila svoju zadaću i doba automobila je moglo početi. Tamo negdje na razmeđi stoljeća, vozila su se pogonila na tri načina: motorom s unutarnjim izgaranjem (prvo benzin, kasnije su došli i dizeli), strujom i ako ste trebali nešto jako vući – parom.
Zanimljivo je kako su automobili na struju bili izvrsni, tihi, nije trebala velika fizička snaga za pokretanje (automobili na benzin su ručno pokretani – elektropokretač je došao kasnije), no imali su jedan problem – baterije koje su kratko trajale, dugo se punile i općenito su bile teške i malog kapaciteta. U trci – pobijedili su automobili s unutarnjim izgaranjem.
Čovjek je uredno došao na Mjesec, a da se baterije nisu makle skoro ni milimetra, pa su električna vozila ostala egzotične naprave za specijalizirane svrhe, recimo viličari u zatvorenim skladištima.
Bilo je to tako sve do prije samo desetak godina. Otada je i tehnologija izrade baterija krenula nezaustavljivo. I još neki izumi koji su omogućili novu bitnu promjenu.
Benzinac i dizel – izumi prošlih stoljeća
Realno gledano – motor s unutarnjim izgaranjem je nešto iz 19. stoljeća, što se tiče utroška energije i ekologije, ne loše, nego užasno! Benzinski motor, zovemo ga još i po izumitelju N. A. Ottu, Otto motor, prvi puta se pojavio davne 1860. godine i do danas je uvelike usavršavan – međutim, ne može se pobjeći od njegovih osnova. U pitanju je motor koji radi na eksplozije plinovite smjese goriva i zraka. Iskoristivost mu je svega 36 posto. U praksi vožnje automobila po cesti, to zna pasti i na 25 posto. To je za današnje vrijeme ne loše, nego užasno!
Uzmimo za danas ne prejak benzinski motor od 130 „konja“, što je nešto ispod 100 kW. Uz najbolju iskoristivost – za dobiti 130 KS na kotačima trošimo debelo preko 100 kilowata uludo – nešto malo na trenje, a većinu na zagrijavanje zraka oko sebe. Dok kod kuće uredno gasimo svaku suvišnu žarulju, palimo perilice kada je „jeftina struja“ i ponašamo se na svaki način štedljivo – auto nam doslovno baca energije dovoljne za grijati cijeli ulaz jedne zgrade! U 2016. godini!
Dizelov motor je tu nešto bolji – u uvjetima automobila nekoliko postotaka, kod suvremenih brodova i dosta više – no ne treba zaboraviti da brod danima vozi pod istim režimom rada i to ne možemo iskoristiti na automobilima.
Osim toga – motori ispuštaju štetne plinove. U gradovima, glavni izvor zagađivanja su automobili. Posebno, stari dizel motori, kod kojih vidimo dim iza vozila, jedni su od najgorih onečišćivača uopće.
No, alternative benzinskim i dizel motorima nije bilo – do prije koju godinu. A onda se pojavio Elon Musk, jedan od ljudi koji žele ući u povijest i to im, čini se, polazi za rukom.
Elon Musk
Elon Reeve Musk rođen je 28. lipnja 1971. godine u Južnoafričkoj Republici, gdje je i proveo djetinjstvo, međutim za fakultetsko školovanje je odabrao Kanadu. Inženjer, inovator, investitor – Musk je jedan od ljudi koji kreiraju ovo stojeće: Osnivač je i direktor SpaceX-a, suosnivač, direktor i product arhitekt Tesla Motorsa, suosnivač PayPala, a ima i još neke zanimljive funkcije. Trenutno je 75. po redu najbogatiji Amerikanac, a o njemu ovdje pričamo radi iznimne vizije koju je oživio kroz kompaniju Tesla Motors, Inc. i njihove automobile na električni pogon – Tesle.
Iako ima i drugih, Tesla je prvi ponudio ono što se traži – automobil koji ima domet „pravog“ automobila, automobil koji se napuni dok pojedemo ručak, automobil koji se može puniti i ako nemamo „pravi“ punjač (makar dulje traje), automobil koji se nadograđuje kao što se nadograđuje operativni sustav računala i automobil koji pomalo dobiva onu drugu funkciju automobila budućnosti – samovozeći automobil. Tesla već sada ima autonomne funkcije vožnje (morate ipak držati ruke na volanu, za svaki slučaj), ali Musk želi potpuno autonomno vozilo – pozovete ga iz drugog dijela grada i ono dođe po vas.
Tesla automobili
Tesle su izvrsni automobili – ali i iznimno skupi. To je nešto što si može priuštiti Amerikanac više srednje klase ili pokoji europski poslovnjak. No, ako se sjetimo sličnih proboja u tehnologiji – i oni su bili skupi. Prva osobna računala su bila iznimno skupa. Jedan iPhone je i danas iznimno skup – košta koliko vrhunsko prijenosno računalo.
Najpoznatiji Tesla je Model S, luksuzna poslovna limuzina. Daje sve što današnja tehnologija nudi, uključivo od 2014. i neke karakteristike autonomnih vozila. No, Tesla model S nije sam po sebi nešto što predstavlja revoluciju na cesti. U Americi ih je prodano do kraja prošle godine 63.161, a druga zemlja po broju prodanih vozila je Norveška – gdje je prodano nešto preko 10.000, ponajviše radi propisa koji porezno olakšavaju kupnju električnog automobila. Za jednu Ameriku 60.000 vozila je lijepo, ali ništa što predstavlja revoluciju. Ukupno 107.000 vozila u cijelom svijetu vas čine facom – ali time ne mijenjate svijet.
A onda se pojavio Tesla model 3.
Dana 31. ožujka 2016. godine u kalifornijskom Hawthorneu, u Tesla Design Studiu, Elon Musk predstavlja novi Model 3. U dvorani je oko 800 uzvanika, no Internetom se događaj prenosi svijetom.
U pitanju je prvi „narodski“ Tesla koji kreće s cijenom od 35.000 dolara (da, u Americi se auto od 300.000 kuna može smatrati narodskim, a vi kukajte protiv kapitalizma koliko hoćete), dok će prosječno opremljen model koštati 42.000 dolara. Svatko ga može rezervirati – uz uplatu od 1000 dolara. Događa se revolucija – ukratko do 2. travnja ukupno je rezervirano 253,000 Tesli Modela 3.
Ljudi žele električni automobil, žele automobil koji dobrim dijelom sam ide, žele novu tehnologiju – i spremni su za to platiti razumne novce. Glavni problem Tesle postaje sada – isporučiti te stotine tisuća automobila, naručene u samo par dana. Zadnji broj govori o 276.000 naručenih automobila, dakle u doba kada ovo čitate možda se vrti i oko 300.000. Za usporedbu, Yugića je u skoro 30 godina ukupno proizvedeno 794.428.
Tesla Model 3 dolazi s mogućnošću pogona na prednjima ili sva četiri kotača, a u osnovnoj verziji ugrađene baterije daju mu autonomiju od oko 350 km. Ubrzanje od 0 do 100 km/h ostvaruje ispod 6 sekundi, a čak i osnovni paket opreme uključivat će autopilot poznat iz Modela S. Rok isporuke – kraj naredne godine, odnosno dvije godine od narudžbe i plaćanja 1000 dolara!
Savršenstvo na cesti
Električni automobil je preskočio svoje mane, baterije su bolje nego ikada, zadnjih godina tehnologija je bogatija za tisuće vrhunskih patenata (neke drži i naš Mate Rimac!), i vrijeme je za promjenu – vrijeme je za poslati benzinske i dizel strojeve, koji se nisu makli gotovo 100 godina, u povijest. Električni automobil ima puno veće iskorištenje. Električni automobil troši ekološku struju (ukoliko imate obnovljive izvore). Električni automobil ubrzava kao blesav jer elektromotorima zbog izvrsne krivulje snage ne treba mjenjač. I električni automobil sve više vozi sam. Možete biti umorni ili nervozni ili jednostavno vam se ne vozi – za koju godinu će vas odvesti u potpunosti bez da trebate dirati volan.
Upravo je Tesla model 3 pokrenuo revoluciju koja se više ne može zaustaviti – jer nakon ovako velikog odziva kupaca, drugi nemaju nikakvu alternativu no ponuditi svoje električne automobile.
Tesla model S i drugi koji su koštali više nego dvostruko skuplje – imali su alternativu radi svoje cijene, no čim se Tesla model 3 pojavi na cesti, to je poruka drugima: lansirajte svoje modele ili ćete završiti kao Detroit – američki grad koji je proizvodio tehnički zastarjele automobile – modeli i proizvođači su nestali, a Detroit je postao tužno mjesto praznih predgrađa.
Ako Elon Musk može za 35.000 dolara, pojavit će se već netko tko će nuditi automobil za 25.000 dolara, pa 20.000 dolara, i kako to ide – uglavnom, budućnost će biti zanimljiva i vrlo brza. Nove generacije inženjera ne koriste razvojne postupke koje smo učili u školama – već se tehnologija razvija slično onome kako se to radi s računalima, nove generacije svakih pola godine do godinu.
Isprobaj, ponovno, idemo još bolje. Vremena kada su se modeli automobila razvijali godinama, iza nas su.
Amerika i Europa
Zašto sve ovo pišemo izvan rubrike u automobilima? Zato što Tesla motors, slično kao i UBER, ima značenje daleko iznad jednog modela automobila. Oni govore o svijetu koji će doći sutra i za koji će neki biti spremni ili ne. Neki koji će zarađivati, neki koji će propadati.
Amerika nam je opet dala lekciju – s jedne strane, u Detroitu su radili automobile koji su tehnološki bili na razini starih Zastava (naravno uz puno dodatne opreme), skupi i veliki potrošači – prosječan Amerikanac to nije više kupovao i propali su. No, Amerika se velikim koracima vraća na automobilsku scenu – kako? Nečim što nema, barem za sada, nitko u svijetu. Ponovno su prvi. I bit će još dugo godina prvi s električnim automobilima.
Usporedite sada to sa svakodnevnim jadikovkama u Hrvatskoj oko „propalih tvornica“ koje su još prije četvrt stoljeća imale zastarjelu tehnologiju. Želite nove tvornice? Može, nikakav problem, ali ta tvornica treba biti otvorena i proizvoditi ono što će tržište tražiti za 5 li 10 godina. Inače nitko tu neće ništa uložiti.
Druga zanimljiva stvar je – je li nam vremenska razlika u biti simbolički pokazala taj odnos Amerike i Europe? Dok su američki građani plaćali po 1000 dolara za novi automobil, Europa je spavala. Spava li i inače Europa? Jer sve ove velike suvremene kompanije: Amazon, Google, Tesla – američke su. Poznate i velike europske kompanije uglavnom su nastale još u pretprošlom stoljeću!
Uza sve to – Sjedinjene Države imaju nezaposlenost ispod 5 posto, a susjedna Kanada, nešto hladnija, ali životno dosta ugodnija s europskim modelom socijalne države, trenutno ima nezaposlenost 7,3 posto. Europa? Osim Njemačkoj kojoj ide dobro, mnogima ne ide dobro. Ili ne ide nikako, kao nama.
Hrvatska će biti začuđena
Neke europske države već planiraju budućnost. Nizozemska je već pokrenula korake kako bi se prodaja benzinskih i dizel automobila zaustavila 2025. Slično radi i Norveška. To će sigurno značiti i nove modele upravljanja – prvo, kako prikupiti porez? Od trošarina na gorivo se plaća europska socijalna država, a struju možete puniti i u garaži. Modeli autocesta trebaju promjene – pumpi za gorivo ne treba toliko, neće trebati ni zaposlenih u toj industriji. Ali, stvorit će se i nove industrije!
Škole za automehaničare i sva srodna zanimanja bi trebale žurno raditi na novim programima – jer doslovno već danas školuju djecu za zastarjele tipove vozila, za nešto što će kada dobiju diplomu već biti dio prošlosti. S druge strane, elektro-automobili su i neka šansa, barem za sklapanjem modela iz Azije. No, ne dvojimo da Hrvatska neće napraviti ništa.
Mi ćemo biti „iznenađeni“ i kada počnu padati trošarine za gorivo i kada automobili počnu voziti sami. Dodatno će taksisti valjda tražiti zabranu malih samovozećih taksija – jer to je konkurencija.
Mali automobil vozi za 20 kuna preko grada i vozi cijeli dan – bez vozača. I pri tome po vožnji zaradi valjda 15 kuna.
Svijet – negdje super, negdje problemi
Zemlje gdje zagađenje predstavlja ozbiljan problem bit će oduševljene ovom promjenom na automobilskom tržištu. Bit će oduševljeni i oni koji mogu pružiti visoku tehnologiju, jer će konkurencija iz manje razvijenih država biti uništena, tko ne prijeđe na električna vozila, nestaje.
Međutim, izgledni su novi nemiri, pa čak i ratovi – nafta još naravno treba (ne možete proizvoditi plastiku bez nafte), ali svijet em više nije ovisan o nafti, em se pokazalo kako je ima više nego što je itko sanjao – većina nafte je ipak mineralnog, a ne fosilnog podrijetla (ako su vas učili da je nafta fosilno gorivo – zaboravite, istraživanja već godinama govore drugo, većinom nastaje u zemlji pod tlakom). Dakle, nafta više neće biti skupa, pa ni države Bliskog istoka više neće biti tako važne.
Kako ih većina živi uglavnom od nafte i dobrim dijelom su diktature – bit će svašta kada nestane novca. Oni pametniji, tipa Irana, nisu bez veze ulagali i u industriju i u poljoprivredu i u mirnodopski razvoj atomske energije.
Pratite Muska
Pratite što kaže Elon Musk, jedan je od ljudi koji najviše mijenjaju stoljeće u kojemu živimo. No, živi li uopće Hrvatska u ovom stoljeću? Mislim da ne. Hrvatska se vlastitom voljom isključila iz novog stoljeća, novih tehnologija i novih napredaka.
Previše su to teme složene za birtijsku priču, previše se treba mijenjati, previše treba priznati kako nismo najpametniji u svemu. Kao zemlja i kao građani – ponašamo se upravo suprotno od onoga što traži svijet i onda se čudimo kako nam ne ide. Zato nam, evo i nedavno istraživanje, više od 70 posto studenata želi raditi u inozemstvu. Logično je. Žele ovo stoljeće, a ne ono koje nam hrvatska politika želi isporučiti.