Uoči najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, riječki crkveni povjesničar i teolog Marko Medved govorio je u emisiji HRT-a o izazovima s kojima se danas suočava Katolička crkva, ali i o porukama pape Franje, njegovoj baštini, potrebi za reformom i ulozi vjere u suvremenom svijetu.
Medved se osvrnuo na ovogodišnje preklapanje katoličkog i pravoslavnog Uskrsa te inicijativu pape Franje za zajedničko slavlje u budućnosti. "Teško je prognozirati hoće li doći do dogovora o zajedničkom slavlju, iako je bilo pokušaja i u prošlosti. No ekumenizam je vrlo važan i nadam se da će doći do pozitivnih pomaka", rekao je Medved.
Dodao je kako su poruke vjerskih poglavara u Hrvatskoj ove godine usklađene s porukama Pape Franje, s naglaskom na čovjeka, krizu, izbjeglice i svjetske sukobe.
Govoreći o krizi i patnji, Medved je istaknuo kako kršćanstvo ne pokušava racionalno objasniti postojanje zla i nepravde, nego patnji daje smisao. Kazao je kako kršćanstvo pomaže čovjeku izdržati teškoće, oslanjajući se na poruke Velikog tjedna i Uskrsa te da se u trpljenju krije poziv na promjenu i obnovu.
Kao teolog, dodaje, nikad nije volio olaka i površna tumačenja zla i nepravde. "Kršćanstvo ne nudi razumski odgovor na pitanje zašto trpi nevin čovjek. Nego nas poziva da s Kristom pronađemo smisao i snagu da izdržimo", poručuje.
Posebno se osvrnuo na papu Franju, kojeg vidi kao teologa iz stvarnog, a ne kabinetskog svijeta. "Već 2019. potpisao je deklaraciju o miru sa šejhom Ahmedom al-Tayebom. Time je jasno poručio da religija ne smije biti oruđe ratova i politike.
Papa Franjo ne živi u svijetu ideja, nego se izravno bavi izazovima stvarnosti, ratovima, migracijama, siromaštvom. Njegov pristup temelji se na stvarnosti, a ne na teorijama", istaknuo je Medved.
Govoreći o pluralizmu unutar Katoličke crkve, Medved je naglasio da postoje različiti pristupi i prioriteti unutar same Crkve, od onih koji se bore za društveni utjecaj, do onih koji žive i svjedoče evanđelje. "Nažalost, često se u javnosti vidi samo jedna strana Crkve. No postoji i druga strana, oni koji rade tiho i konkretno, koji svjedoče vjeru djelima. Spomenuo bih nadbiskupa Matu Uzinića koji je na Veliki četvrtak oprao noge stranim radnicima i time ukazao na naš odnos prema njima. To je snažna poruka" rekao je Medved.
Izdvojio je i teologinju Rebeku Anić, koja je, kako kaže, otvorila dijalog s rodnim pitanjima i pokazala da je moguć smisleni razgovor između Crkve i suvremenih društvenih teorija. S osobitim zadovoljstvom pohvalio je i višegodišnje djelovanje Stanka Perice i Isusovačke službe za izbjeglice.
"Kroz sve migracijske valove ta organizacija pokazuje pravo lice kršćanstva, u strancu vide brata, a ne prijetnju. Nažalost, dobar dio kršćana, barem kako to vidimo na društvenim mrežama, zaboravlja da je i Isus bio migrant. Od početka Biblije poziv je isti, brini se za udovicu, siromaha i stranca", podsjetio je.
Medved smatra da je jedan od ključnih problema današnjeg svijeta upravo socijalna nejednakost. "Papa Franjo nas podsjeća da poduzetništvo ne može biti važnije od prava siromašnih. Privatno vlasništvo nije apsolutno, ono ima i društvenu odgovornost", istaknuo je. Dodao je da kada pomažemo siromašnima, ne dajemo nešto naše, nego im vraćamo ono što im pripada po Božjem poretku.
Govoreći o nasljeđu pape Franje, Medved je naglasio kako ono nije uvijek naišlo na razumijevanje u Hrvatskoj. "Često sam polemizirao s kolumnistima koji se pozivaju na katolički identitet, a papinu viziju Siromašne Crkve nazivaju marksizmom. To pokazuje duboku ideologiziranost našeg javnog prostora", rekao je.
Kao crkveni povjesničar podsjetio je na poznatu krilaticu Ecclesia semper reformanda est. "Crkva se uvijek mora iznova reformirati. Kroz povijest su se mnogi zalagali za tu obnovu. Najpoznatiji među njima bio je sveti Franjo Asiški koji je Crkvu vratio siromašnima kad se previše približila moći i feudalnim strukturama", zaključio je Medved.