"SUD o tome može odlučiti samo na jedan način: da utvrdi morski prolaz, koridor (Slovenci ga zovu dimnjak), u dijelu mora koje je sada dio hrvatskoga državnog teritorija. Jedino se tako može spojiti Sloveniju s otvorenim morem. Ma koliko formulacija u engleskom tekstu sporazuma bila neprecizna, ne znam koji je to drukčiji način na koji bi arbitražni sud ostvario spoj Slovenije s otvorenim morem", kaže Davorin Rudolf koji je godinama bio prvi čovjek hrvatskog dijela međudržavne komisije za granicu sa Slovenijom u novom otvorenom pismu javnosti. U tom pismu, bez ikakvih ograda, usudio se nazvati sporazum Kosor-Pahor kao puno lošiji nego što je bio Drnovšek-Račan. Jer, kako kaže, u Račanovu nacrtu u koridoru bilo je predviđeno otvoreno more, a u sadašnjemu nacrtu, uz tu varijantu, moguće je gore rješenje: dodjeljivanje hrvatskoga teritorija u koridoru - Sloveniji.
> Pahor sutra potpisuje Sporazum: Slovenija ima pravo na teritorijalni kontakt s otvorenim morem!
Sud može presuditi samo da se Hrvatska odriče svog teritorija
Rudolf smatra da Slovence ne zadovoljava čak ni režim svih slovenskih brodova dok plove hrvatskim morem u slovenske luke, tj. režim u kojemu bi se suspendiralo pravo intervencije na slovenskim brodovima hrvatskih policijskih i carinskih organa.
"Nacrt arbitražnog sporazuma omogućava donošenje arbitražne odluke na temelju koje će se Hrvatska u koridoru morati odreći dijela svoga mora, morskoga dna i podzemlja sa svim prirodnim bogatstvima u njemu, rudnim i živim, uključujući zračni prostor iznad koridora (a) u korist Slovenije, ili (b) pretvarajući svoje more i podmorje u otvoreno more (tj. more koje nije pod ničijim suverenitetom)", piše Rudolf u otvorenom pismu u kojemu je usporedio dva sporazuma.
Jednostrana izjava ne obvezuje nikog
Prema dogovoru Račan Drnovšek, a računajući od crte sredine između hrvatske i slovenske obale do izlaska iz Tršćanskoga zaljeva, koridor bi bio širok 5,4 km. a dug 26 km. Prema sporazumu Kosor - Pahor, pojas neprijeporno hrvatskoga mora i podmorja u dužini od 26 km, širok 5 km i 400 metara. U arbitražnoj odluci, naravno, te dimenzije mogu biti drukčije, primjerice širina može biti uža, ali i šira, tvrdi Rudolf.
"Jednostrana izjava koju namjerava objaviti naša Vlada istodobno s potpisivanjem arbitražnoga ugovora o tome da Hrvatska neće priznati nikakav, ne obvezuje arbitražni sud, a ni Sloveniju", smatra Rudolf dodajući da država ne može svojim jednostranim internim aktom preinačiti ili drugačije interpretirati ono što je u isto vrijeme u dvostranome međunarodnom ugovoru prihvatila. Ako u arbitražnome postupku izbiju nejasnoće, arbitražni sporazum rezervira pravo interpretacije jedino arbitražnome sudu. A ne državama. Hrvatska i Slovenija morat će izvršiti arbitražnu presudu u cijelosti.
Koridor sve do Crne Gore
"Valja imati na umu da se otvoreno more nalazi tek pred područjem Crne Gore. Hrvatska ima ZERP, a Italija svoj ekološki pojas, pa u dijelu Jadrana između Hrvatske i Italije nema otvorenoga mora. Dokle će sud vući koridor? Do Crne Gore? U slovenskim političkim i stručnim krugovima naveden je primjer koridora dugog 86 km koji je 1984. Francuska ustupila Monaku. Monako je pod francuskom zaštitom još od 1918. Slovenija, međutim, nije Hrvatskoj Monako, a ni Hrvatska Sloveniji", podsjeća Rudolf na sve negativnosti koji mogu izaći iz sporazuma Kosor - Pahor dodajući kako utvrđivanjem koridora, tj. Slovenije s otvorenim morem, Hrvatska će izgubiti jedinu izravnu granicu s Italijom.
"U Bosni i Hercegovini već su izraženi zahtjevi za po ugledu na Sloveniju. Šesto. Crna Gora može zakomplicirati načelno postignuti dogovor o rješavanju graničnoga pitanja u Bokokotorskome zaljevu pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu", zaključuje Rudolf o implikacijama koje se mogu dogoditi nakon što se potpiše Sporazum sa Slovenijom.