JUČER (17. srpnja) malo iza tri sata ujutro eksplozijama je oštećen most koji Rusiju spaja s Krimom. U napadu su korištena daljinski upravljiva plovila. Teorije koje su se pojavile o tome kako je napad izveden toliko su nevjerojatne da ih se ne bi posramio ni Ian Fleming.
U svakom slučaju, tko god je napao most (a svi znamo tko je to učinio) opet je oštetio onaj krivi. S tim da su oštećenja nastala u listopadu prošle godine bila puno veća.
Kad Putin kaže da most nije korišten za opskrbu ruskih snaga koje se bore u Ukrajini samo djelomično govori istinu. Puna istina je da ruska vojska intenzivno koristi željeznički most, koji se nalazi južno od onog cestovnog. Njegovim oštećenjem opskrba ruskih snaga na Krimu i okupiranom dijelu Hersonske i Zaporiške oblasti prilično bi se otežala.
Ogroman psihološki utjecaj
Oštećenje cestovnog mosta ima ogroman psihološki utjecaj. Od listopada prošle godine Putin i svi ispod njega uvjeravali su rusku javnost da je sigurnost mosta podignuta na takvu razinu da je nedodirljiv. Pa su s vremena na vrijeme objavljivali vijesti kako je ruska protuzračna obrana uništila projektile koji su išli prema mostu.
A to je dovelo do toga da je više od 50 tisuća Rusa povjerovalo kako je sigurno ljetovati u ratnoj zoni. Sad se u Rusiju moraju vratiti okolnom rutom preko okupiranog područja, koja je duža skoro 500 kilometara. Da ne spominjemo kako vodi kroz područja u kojima se vode intenzivne vojne operacije.
Zanimljiva je odluka poslati sve te ljude okolo-naokolo iako su Rusija i Krim i dalje povezani trajektnom vezom iz luke Kavkaz s gradom Kerčom. Ruski mediji su ne tako davno tvrdili da je ruska ratna mornarica spremna iskoristiti najmanje dva velika desantna broda u slučaju hitne potrebe prijevoza vrlo velikog broja vozila. No zašto se mučiti, trošiti brodske resurse i dizel kad se 50 tisuća turista može poslati u ratnu zonu i iskoristiti kao svojevrsni živi štit.
Rusi nagomilali 100.000 vojnika, kažu Ukrajinci
Ruska vojska je, prema tvrdnjama visokih ukrajinskih časnika, na istočnom dijelu bojišta nagomilala 100 tisuća vojnika, 900 tenkova i više od 370 višecijevnih lansera raketa. To je bila rezerva koju je ruski glavni stožer namjeravao upotrijebiti ako ukrajinska ofenziva bude uspješna.
No budući da je bila neuspješna, general Valerij Gerasimov, načelnik glavnog stožera, odlučio je te snage iskoristiti da potpuno zaustavi ukrajinsku ofenzivu. Ruske snage raspoređene su u Luhansku oblast i usmjerene prema gradu Limanu u Harkivskoj oblasti. Taj je grad oslobođen početkom listopada prošle godine, što je bila jedna od najvećih i najvažnijih ukrajinskih pobjeda.
Gerasimov ima plan
Gerasimov najvjerojatnije ne očekuje da će ponovno osvojiti Liman. On želi natjerati generala Valerija Zalužnog, glavnog zapovjednika ukrajinske vojske, da preusmjeri najbolje snage na istok i tako potpuno uspori ili zaustavi ofenzivu na jugu.
Zalužni baš i nema mnogo izbora jer bi ponovna okupacija Limana jako zakomplicirala situaciju na istočnom dijelu bojišta te bi se Slovjansk opet našao na prvoj crti. Lako bi se moglo dogoditi da ruska ljetna ofenziva bude puno uspješnija nego zimska te da se neodlučnost i kalkuliranje Zalužnog Ukrajini obije o glavu.
Iako je procjene ruskih snaga iznio satnik Serhij Čerevatji, zamjenik zapovjednika za strateške komunikacije Istočne vojne skupine, one se čine ponešto pretjeranima. Teško Gerasimov može skupiti 100 tisuća vojnika u trenutku kad masovno smjenjuje visoke časnike koji se bune zbog nemogućnosti zamjena za svoje vojnike, od kojih su neki u rovovima od listopada prošle godine.
Osobito otkako više ne može računati ni na 25 tisuća vagnerovaca. Ako je oko Kremine okupio polovicu tog broja, to je još uvijek jako velika sila koja Ukrajincima može stvoriti ogromne probleme.
Koliko Rusi imaju tenkova?
Tvrdnja da su Rusi uspjeli skupiti 900 tenkova potpuno je nevjerojatna. Prije će biti da su uspjeli prikupiti toliko borbenih vozila. Jučerašnji podaci ukrajinskog ministarstva obrane tvrde da su uništili 4119 ruskih tenkova. The Military Balance 2022 kaže da je ruska vojska u trenutku napada na Ukrajinu u veljači prošle godine imala 2927 aktivnih tenkova.
Doduše, u rezervi ih je bilo još više od 10 tisuća, od čega 200 T-90 i oko 3000 T-80. Ostalo su bili T-72. Međutim, velik broj tih tenkova bio je i još je uvijek u vrlo lošem stanju te trebaju proći generalni remont, a stariji i modernizaciju da bi bili spremni za borbu.
Britanska obavještajna služba tvrdi da ruske tvornice mogu godišnje za borbu osposobiti i proizvesti najviše 200 tenkova. Njihove procjene ruskih gubitaka mnogo su skromnije od ukrajinskih – "samo" 2500 tenkova. To, pak, znači da su Rusi ostali skoro bez svih tenkova kojima su krenuli u pokušaj okupacije cijele Ukrajine. Stoga nije ni čudno da su aktivirali prastare T-62 i T-55.
Kad bi ukrajinske brojke bile točne, ruska vojska više ne bi imala nijedan tenk na bojištu. A sad su, uz borbe na jugu, uspjeli na istoku okupiti njih 900. Barem tako tvrdi Čerevatji. Ni s nižom procjenom gubitaka od 2500 tenkova ruska vojska nije sposobna na jednom mjestu okupiti 900 tenkova a da pritom ne ugrozi stabilnost bojišta.
Iako ukrajinska ofenziva ne ide dobro, ipak nekako gura, a Rusi se brane aktivnom obranom, što znači da neprestano koriste velik broj borbenih vozila, prije svega tenkova i borbenih vozila pješaštva. I pritom imaju jednako velike gubitke kao i Ukrajinci.
Tako bi se moglo zaključiti da su Ukrajincima u strahu velike oči. No ostaje činjenica da je neuspjeh ukrajinske ofenzive, koja nije ostvarila ništa od najavljivanog, ruskim zapovjednicima počeo otvarati neke nove mogućnosti, koje će Ukrajincima dodatno zakomplicirati situaciju.