Odvažni napad ukrajinskih dronova duboko unutar ruskog teritorija teško je pogodio flotu strateških bombardera Kremlja, izazvao politički potres i izložio ranjivost ruskog vojnog sustava u srcu vlastite države. Prema satelitskim snimkama i procjenama analitičara, riječ je o operaciji čiji će se učinci osjećati mjesecima, možda i godinama, piše FT.
Ukrajinci su, prema izvorima Financial Timesa, 18 mjeseci planirali akciju u kojoj su dronove skrivali u kamionima i njima prošvercali eksplozive do vojnih aerodroma tisućama kilometara od Kijeva. Cilj su bili strateški bombarderi tipa Tu-95 i Tu-22M3 – avioni koji mogu nositi konvencionalno i nuklearno oružje.
I dok Moskva tvrdi da je "nekoliko letjelica oštećeno požarom", Kijev navodi da je uništeno ili oštećeno više od 40 zrakoplova. Neovisni izvori govore o desetak pogođenih letjelica, no i to bi predstavljalo težak udarac za rusku vojsku. Prema procjenama analitičara, pogođeni bombarderi čine otprilike 20 posto Rusiji operativno spremne dalekometne zračne flote.
"To je epski neuspjeh s profesionalnog aspekta. Rusi će morati dati vrlo neugodna objašnjenja i nekoga za ovo okriviti", rekao je Oleksij Meljnik, ukrajinski vojni analitičar i bivši časnik zrakoplovstva.
Michael Kofman iz američkog Carnegie instituta kaže da je ovim napadom "nedvojbeno degradiran ruski kapacitet za udare iz daljine". Bombarderi, koji su korišteni za napade na civilne ciljeve u Ukrajini, sad su ozbiljno oslabljeni. Kofman dodaje kako napad neće potpuno zaustaviti ruske napade, ali pokazuje da nastavak rata ima stvarne troškove za ruski vojni imidž.
Fabian Hoffmann sa Sveučilišta u Oslu naglašava da su pogođeni bombarderi bili među najoperativnijima jer su ostali u funkciji dok su drugi bili na održavanju.
Njihov gubitak dodatno oslabljuje sposobnost Rusije da izvodi masovne zračne udare.
Napad je izazvao bijes u ruskoj proratnoj Z-zajednici na Telegramu. Kanal Rybar, s 1,3 milijuna pratitelja, optužio je vojni vrh za nemar.
"Za taktičke zrakoplove su sklepane nekakve nadstrešnice, ali strateški bombarderi su ostavljeni na otvorenom, iako se više ne proizvode i gubici se ne mogu nadoknaditi", navodi Rybar. "Tko misli da ovaj napad nije ozbiljan udarac – taj se zavarava."
William Alberque iz američkog think-tanka Stimson Center smatra da Rusija možda uopće neće pokušati obnoviti flotu, jer bi to trajalo godinama, možda i desetljećima.
Iako je učinak na rusku nuklearnu doktrinu ograničen – jer se ruska strategija najviše oslanja na kopnene i pomorske nositelje, a najmanje na zračne – napad ima snažnu poruku.
"Rusi su vjerovali da ih veličina njihove države štiti – da imaju stratešku dubinu. Ukrajinci su upravo to razbili", kaže Alberque.
Prema Hoffmannu, strateški bombarderi čine oko 10 posto ruskih nuklearnih nositelja, dok podmornice čine oko 30 posto, a kopnene rakete oko 60 posto.
Napad dolazi uoči mogućih mirovnih pregovora u Istanbulu. Tijekom prve runde u svibnju, ruski predstavnik Vladimir Medinski usporedio je situaciju s 21-godišnjim ratom između Rusije i Švedske iz 18. stoljeća, poručujući da je Rusija spremna ratovati godinama. "Ova operacija je i pitanje za Moskvu – jeste li sigurni da to možete, da to stvarno želite? Jer ovakvih udara može biti još", zaključuje Meljnik.