Suočena s iscrpljenim snagama u Ukrajini, Rusija se sve više okreće stanovnicima Srednje Azije kako bi popunila svoje redove. Milijuni radnika migranata iz bivših sovjetskih republika žive i rade u Rusiji, a vlasti koriste kombinaciju taktika – od obećanja i nagrada do mučenja i prijetnji – kako bi ih prisilile da se pridruže ratu, prema izvješćima Current Timea i ukrajinskog servisa RFE/RL-a, piše Meduza.
Nakon što je u jesen 2023. odslužio obvezni vojni rok u Kazahstanu, Kirill Nysanbayev otišao je u Rusiju u potrazi za poslom. Njegov rodni grad Rudny udaljen je manje od 100 kilometara od ruske granice, a mnogi stanovnici redovito ondje traže zaposlenje. Mjesecima kasnije, Kirill se napokon javio obitelji iz migrantskog pritvorskog centra u Čeljabinsku, gdje je radio u tvornici.
"Rekao je da je uhićen pod optužbom za pljačku. Ispričao mi je da su ga ruski službenici u pritvoru tukli i prisilili da potpiše ugovor [za borbu u Ukrajini]", rekla je za RFE/RL njegova sestra blizanka Kamilla. Prema njezinim riječima, Kirill je kazao da su pritvorenike mučili i prijetili im dok nisu pristali prijaviti se u rusku vojsku i otići na bojište.
U ožujku 2025. godine Kirill je poginuo u borbi u ukrajinskoj regiji Donjeck. Njegova obitelj za smrt je saznala tek tri mjeseca kasnije, u lipnju. Bili su ga prisiljeni pokopati u Rusiji jer su kazahstanske vlasti protiv njega već pokrenule kazneni postupak zbog optužbi za plaćeničke aktivnosti.
"Policija u Rudnom rekla nam je da bi, ako dopremimo tijelo kući, cijela obitelj bila pod istragom koja bi trajala najmanje godinu dana", ispričala je Kamilla. "Rekli su nam: ‘Bolje ga pokopajte u Rusiji i pošaljite nam fotografski dokaz kako bismo znali da niste donijeli tijelo u Kazahstan.’"
Kazahstan je, zajedno s drugim srednjoazijskim vladama, višekratno upozorio građane da ne sudjeluju u ruskom ratu u Ukrajini, ističući da svatko tko se vrati kući nakon borbe riskira kazneni progon.
Točan broj migranata koji su se pridružili ruskoj vojsci nije poznat. Ukrajinski vladin program "Želim živjeti", koji ruskim vojnicima nudi siguran način predaje, procjenjuje da se radi o tisućama ljudi. Projekt redovito objavljuje popise stranih plaćenika te navodi da je početkom 2025. godine imao imena više od 2000 uzbekistanskih i preko 930 tadžikistanskih državljana koji su se borili na ruskoj strani.
U srpnju je objavljeno da je samo u prvoj polovici ove godine ugovore s ruskim Ministarstvom obrane potpisalo 529 Kazahstanaca i 327 Kirgistanaca.
Čini se da je regrutacija kirgistanskih državljana naglo porasla. Podaci projekta sugeriraju da je tijekom 2023. i 2024. godine ugovore potpisalo tek oko 360 državljana Kirgistana. U travnju su kirgistanske vlasti objavile da su uhitile četiri osobe, uključujući zaposlenika jedne ruske vladine agencije, pod sumnjom za vrbovanje svojih građana za rusku vojsku.
Od početka invazije u veljači 2022. godine, brojni su izvještaji o tome da ruske vlasti ciljaju radne migrante iz Srednje Azije kako bi ih prisilile na vojnu službu. Policija je pojačala racije na radnim mjestima, u spavaonicama, pa čak i u džamijama. Svjedoci i aktivisti tvrde da službenici privode migrante bez dokumenata ili s isteklim dozvolama, prijeteći im uhićenjem ili deportacijom.
Yusuf, radni migrant iz Uzbekistana, ispričao je da je uhvaćen u jednoj takvoj raciji u Moskvi u travnju. "Rekao sam im da sam državljanin Uzbekistana i da nisam obvezan služiti u ruskoj vojsci. Zatim su provjerili moje dokumente i vidjeli da imam kredit u ruskoj banci. Rekli su: ‘Oprostit ćemo vam dug ako odete u borbu’", prisjetio se Yusuf.
"Dvaput su me udarili palicama… Zgrabili su me za vrat i gurnuli uza zid", dodao je. Yusuf je rekao da je na kraju pušten nakon što je službenicima zaprijetio da će se žaliti uzbekistanskom veleposlanstvu.
Kamilla, koja je u ratu izgubila brata blizanca, upozorava druge da ne riskiraju. "Mislim da ljudi ne bi trebali ići u Rusiju. Mnogi idu svojom voljom, a onda se žale na ono što im se dogodilo. Govorim im: nemojte ići u Rusiju."