"Protokol iz Kyota nameće značajna ograničenja gospodarskom rastu Rusije, te ga se, u sadašnjoj formi, ne može ratificirati", rekao je Andrej Illarionov, savjetnik predsjednika Vladimira Putina za gospodarstvo.
Aktivisti za zaštitu okoliša ipak smatraju da treba prvo pričekati nedjeljne izbore za Dumu, jer ona, formalno, ima posljednju riječ o sporazumu iz Kyota usvojenom 1997. kako bi se smanjila proizvodnja "stakleničkih plinova" poput ugljičnog dioksida, koji su odgovorni za postupno zagrijavanje Zemlje.
"Premda je Illarionovo mišljenje glazba za uši Bushovovoj administraciji, prerano je da Protokolu iz Kyota pročitamo osmrtnicu", rekao je dužnosnik Greenpeace-a Stephen Guilbeault.
Sjedinjene Države, najveći proizvođač stakleničkih plinova, odbacile su Protokol iz Kyota.
Stajalište Rusije odlučujuće je za spas Protokola jer on može stupiti na snagu tek kada ga ratificiraju one države na koje otpada 55 posto sveukupne emisije ugljičnog dioksida razvijenih zemalja.
Protokol je za sada "prikupio" 44 posto, pa je ruskih 17 posto "biti ili ne biti" za opstanak šest godina starog sporazuma.
Europska unija pak, koja je pristala da do 2008. ili najkasnije do 2012. godine smanji količinu ispuštanja štetnih pliniva za osam posto od količine zabilježene 1990. godine, upravo je objavila da bi taj cilj mogle ostvariti tek Velika Britanija i Švedska. Najmanje je na tom području ostvarila Španjolska, a ni Austrija, Belgija, Irska i Danska nisu baš za pohvalu, priopćila je Europska komisija.