NJEMAČKI Der Spiegel dosta je hrabro pisao o mogućem ratu na Balkanu, navodeći kako Republici Srpskoj prijeti katastrofa. Piše i kako predsjednik ove tvorevine Milorad Dodik mjesecima uz blagoslov Moskve intenzivira projekt odvajanja RS-a od zajedničke države.
Pravoslavna osovina
Osnovna premisa Der Spiegela jest isprepletenost pravoslavne osovine Rusije i Srbije. Radi se tu o imperijalističkim konceptima "ruski mir", što konkretno znači "ruski svijet", te "srpski svet', a to je pojam koji sadrži obvezu brige za sva područja gdje žive Srbi.
>>Njemački mediji: Sve su glasnija upozorenja o ratu na Balkanu, prijeti katastrofa
"Dodik je samo pijun na velikoj šahovskoj ploči Vladimira Putina, ali pomaknut daleko prema zapadu. Od njegovog ureda nema više od 50 kilometara do vanjske granice Europske unije. Srpski ultranacionalist hvali se svojim kontaktima sa šefom Kremlja, koji ga je posljednji put primio u prosincu.
"Redovne strateške upute Dodik dobiva od ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i ruskog veleposlanika Igora Kalabuhova", piše Der Spiegel.
List piše kako bi velikosrpski separatisti iz Kremlja mogli osigurati podršku Moskve. Navode i kako srpski predsjednik Aleksandar Vučić održava intenzivne kontakte s Kremljom i da je redovan Putinov gost.
"Vučić slovi za velikog majstora u tome da izbjegne biti jasan. Svojom zemljom, koja ima najbrojnije stanovništvo među zemljama bivše Jugoslavije, ovaj efikasni autokrat vlada čvrstom rukom i brižljivo izdiferenciranom politikom neopredjeljenja", piše Der Spiegel.
Rusko "carstvo dijaspore"
"Ruski mir" je prijetnja svijetu, u to smo se uvjerili ratom u Ukrajini. Je li "srpski svet" prijetnja Balkanu?
"Ruski svijet", konkretno, označava rusku ideologiju kojoj je cilj širenje utjecaja u inozemstvu i ujedinjenje država koje Kremlj smatra svojim dvorištem na temelju zajedničke povijesti, barem one u percepciji Moskve i Ruske pravoslavne crkve.
Kao politički koncept dobio je određenu važnost 2000-ih, posebice nakon što ga je Vladimir Putin počeo koristiti u svojim javnim istupima, apelirajući na "sunarodnjake" u inozemstvu.
Kako je za Njemačko vijeće za vanjske odnose pisao povjesničar Wilfried Jilge, koncept su osmislili intelektualci, akademici i novinari bliski Kremlju u razdoblju od 1995. do 2000., a Putin ga je javno uveo u politički diskurs 2001. godine.
"U godinama koje su uslijedile, prokremljovski kreatori politike sustavno su povezivali koncept sa svojim nastojanjima da legitimiraju unutarnje i vanjske politike. Primjenjivali su ga na niz dimenzija: ideološke, političke, identitetske i geopolitičke. Osnivanjem Zaklade "Ruski mir", pojam je sigurno ukorijenjen u ruskom javnom diskursu", piše Jilge.
"Geopolitički, "ruski svijet" je zamišljen kao rusko "carstvo dijaspore", s posebnim značajem koji se neprestano pridavao ruskim enklavama u bliskom inozemstvu – to jest, europskim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, poput Ukrajine i Moldavije te onih područja s velikim brojem stanovnika koji govore ruski, kao što su Krim, Donbas i Pridnjestrovlje", napisao je Jilge.
"Stvorili srpski svijet da bi zaštitili Srbe"
O "srpskom svetu" pisao je Index u više navrata. I dok Vučić govori da "srpski svet" nije državna politika i strategija Srbije, njegov ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin kazuje kako je "srpski svet" ideja političkog objedinjavanja Srba i postojala je vjekovima prije njega.
>>Vulin: Ako ne stvorimo srpski svijet, nećemo dočekati iduću generaciju Srba
"Zadatak ove generacije političara je da stvori srpski svijet da bi zaštitio Srbe. Ne budemo li ga mi stvorili, bojim se da sljedeću generaciju Srba nećemo ni dočekati", riječi su koje je Vulin izjavio jednom drugom prilikom, a koje su podsjetile na ideju o "velikoj Srbiji", koja je prema mišljenju mnogih povjesničara jedan od krivaca za krvavi raspad Jugoslavije.
Emerging Europe je prošle godine također pisao o konceptu "srpskog sveta" te je za njega politolog Srđan Cvijić dao svoje mišljenje.
"Za Srpsku naprednu stranku važno je istovremeno zadržati svoje tradicionalno biračko tijelo, bivše radikale. SNS je formiran razlazom od Radikalne stranke koju predvodi Vojislav Šešelj. Važno je SNS-u pridobiti i tihu većinu.
Kada govore o "srpskom svetu" i općenito kada radikalni nacionalizam izvire iz njihovih poruka, onda se obraćaju ovima prvima", kaže Cvijić dodajući da za ove druge postoji umjereniji diskurs "zbog čega njihova politika podsjeća na hod po konopcu".
"Srpski svet je Vučićev PR"
Index je nedavno pisao i o aerodromu koji Republika Srpska novcem Aleksandra Vučića gradi kod Trebinja u Bosni i Hercegovini.
>>Vučić gradi aerodrom desetak kilometara od granice s Hrvatskom. Zašto?
Aerodrom bi bio na desetak kilometara od državne granice. Povodom najave gradnje došlo je do priče "kako je to širenje srpskog sveta". Na tu temu smo tada popričali s analitičarom međunarodnih odnosa Branimirom Vidmarovićem, koji je rekao da srpski svet" nije ništa drugo nego Vučićev PR.
"Nije to utemeljeno u realnosti. Napravit ću paralelu s Orbanom, premijerom Mađarske. I u Mađarskoj su često manifestacije, kulturni događaji gdje se spominje Mađarska u svojim povijesnim granicama, ali to se sve radi za domaće tržište i birače koji trebaju pokazati homogenost", govori.
"Kako to netko zamišlja širenje srpskog utjecaja u regiji i svijetu? Platit ću pivo onome tko misli da je to moguće. To nema veze. Moć se može širiti, ali ne od Srbije s njenom ekonomskom moći", dodaje on.
Biserko: U Srbiji se zapadne vrijednosti ne implementiraju
Pa, iako je "srpski svet" očito nemoćan po zemlje u okruženju sam po sebi, dobiva li vjetar u leđa kroz rusku pomoć? S tim smo se pitanjem obratili predsjednici Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonji Biserko.
"Pazite, to stvarno postoji kao projekt. To je ideja s kojom je Milošević krenuo kad nije osvojio zemlje bivše Jugoslavije, odnosno 30 posto Hrvatske, 70 posto BiH itd. Od ratnog plijena nisu odustali pa su dio BiH dobili u Daytonu", govori ona.
"Onda se sistematski radilo na integraciji Republike Srpske, dok se s gubitkom Crne Gore nikad nisu pomirili. I danas se to smatra srpskom zemljom, bio je i onaj pokušaj puča koji nije uspio. Ali to je jedna šira tema koja uključuje i Srpsku pravoslavnu crkvu, kao bitnu instituciju koja izvan granica Srbije širi "srpski svet".
No za razliku od Crne Gore, Republika Srpska je homogena. Tu postoji oporba Dodiku koja mu oponira primjerice oko korupcije, ali što se tiče budućnosti i pripadnosti srpskom korpusu, zemlja je ujedinjena. Najvećim dijelom kroz Republiku Srpsku - projekt je postojao cijelo vrijeme, sad se samo intenzivirao", navela je.
Dodaje kako su u Srbiji od 2000. instalirane zapadne vrijednosti kroz razne zakone i strategije, ali se one u suštini ne implementiraju. Navodi da od krize 2008. imamo određeni "deangažman Zapada", što je kasnije osnaženo migrantskom krizom, pandemijom... Danas, govori Biserko, projekt "srpskog sveta" jest aktivan, ali ovisan je o Rusiji.
"Došlo je do rusifikacije srpskog nacionalizma"
"Međunarodne okolnosti su opet promijenjene sad s ovim ratom u Ukrajini. U srpskoj eliti postoje različita tumačenja krize. Kao što znate, Srbija većinski podržava Rusiju. To je meni iracionalno. Dio Srba rat u Ukrajini smatra ratom protiv Zapada, vrlo malo je empatije prema Ukrajini.
Jedni smatraju da će Rusija doći do ušća Dunava nakon čega se za Srbiju stvaraju nove prilike, određeni preokret koji bi išao ruku pod ruku s njenim aspiracijama.
Čak je došlo do rusifikacije srpskog nacionalizma. Srbija je uvijek bila okrenuta Rusiji, ali nikad ovako. Imamo spomenik caru Nikolaju preko puta zgrade predsjedništva, imate organizacije koje plaća Moskva...", govori ona.
S druge strane su oni koji misle da Srbija treba uvesti sankcije Rusiji.
"Sve veći pritisak Zapada je taj da Srbija odredi gdje pripada. Da zauzme stranu vanjske politike EU. Srbija više ovisi o Zapadu, ima više ulaganja sa Zapada, trgovina je uglavnom sa Zapadom. Ako Srbija odabere krivu stranu, a u povijesti je uvijek bila na krivoj strani, ona srlja u izolaciju", kaže.
"Srpski svet" sam po sebi nije opasan
"U tom pogledu je i odgovor oko pitanja moći "srpskog sveta". On sam za sebe za Zapadni Balkan nije opasan, on nema tu moć. Postaje opasan tek u kombinaciji s "ruskim svijetom". Srbija ne može ništa sama od sebe. Može se aktivirati tek preko Rusije. Ali niti Rusija nije za podcijeniti. Ona je pokazala u Ukrajini svu trulost svog sistema, ali mogu izazivati kaotične situacije, potencijal postoji.
A na Vučiću je tu što će odabrati. Europa je reagirala promptno, ovo sve ugrožava njihovu sigurnost. Sve ostale zemlje na Balkanu su odabrale progresiju i sankcije Rusiji. Jedino su Srbija i Republika Srpska nepoznanice.
Ako odabere Zapad, Vučića čeka i posao derusifikacije, ali ima medije pod sobom, s njima neće biti problem objasniti sve prednosti odabira Zapada. A uostalom i svi ti Srbi koji vole Rusiju redovno odabiru ići raditi na Zapad, a ne u Rusiju", zaključila je Sonja Biserko.