Screenshot: RT
RUSKI parlament pripremio je u utorak zakon koji bi svaki strani medij mogao prisiliti da se registrira kao "strani agent", nakon što je sličnu mjeru SAD uveo protiv ruske televizije Russia Today (RT).
"Mediji registrirani u drugoj državi koji primaju novac ili ostala sredstva strane strukture - države, tvrtke ili ruske tvrtke financirane iz inozemstva - mogli bi biti proglašeni stranim agentima", rekao je potpredsjednik parlamenta Pjotr Tolstoj, prenosi agencija Interfax.
Rusi bi se mogli "osvetiti" za RT registracijom CNN-a i Deutsche Wellea
Ruske vlasti odredit će na koje se medije odnosi zakon, dodao je. Zastupnik Andrej Isajev izdvojio je američku televizijsku mrežu CNN, Radio Liberty i Glas Amerike te njemački Deutsche Welle. Očekuje se da će zakon kasnije ovoga tjedna usvojiti donji dom parlamenta.
Naime, radi se o odgovoru Moskve nakon što je ruska državna televizija RT potvrdila u ponedjeljak da je ispunila zahtjev američkih vlasti i upisala se kao "strani agent" u SAD-u. Washington je u više navrata optužio RT kao propagandni aparat Kremlja, što se povezuje i s optužbom za rusko uplitanje u američke izbore.
RT je, nakon višemjesečnog prepucavanja s Washingtonom, na kraju ipak natjeran da se prijavi kao strani agent prema takozvanom zakonu FARA (Foreign agents registration act), prema kojem sve tvrtke koje zastupaju neku stranu zemlju ili organizaciju moraju redovito izvještavati američke vlasti o vezama s tom državom ili ustanovom, u protivnom će im se zamrznuti imovina.
Putin i urednica RT-a: Ovo je napad na slobodu govora
Kako navodi RT koji ove zahtjeve kani osporiti na sudu, američko ministarstvo pravosuđa mu je odredilo rok do ponedjeljka da ih ispuni.
Urednica RT-a Margarita Simonjan, poznata po svojim oštrim i zajedljivim kritikama politike Washingtona, objavila je jučer priopćenje na stranici televizijske kuće: "Birajući između kaznenog progona i registracije, izabrali smo potonje. Čestitke na američkoj slobodi govora i svima koji još vjeruju u nju."
Ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je zahtjeve Washingtona "napadom na slobodu govora" koji će za sobom povući "odgovarajući i sličan odgovor" Moskve, iako se radi o predsjedniku zemlje u kojoj su od njegova dolaska na vlast ubijena najmanje 34 novinara, pod sumnjivim okolnostima koje upućuju na politički motiv, a samo u tri slučaja izravni počinitelji su osuđeni.
EP upozorio na neprijateljsku propagandu Rusije, i Hrvatska zatražila jaču borbu protiv nje
RT poriče da je agent ruske vlade i tvrdi da jednostavno pruža alternativu izvještavanju mainstream medija, ali u zapadnim zemljama već duže vrijeme izražena je zabrinutost da ruski mediji poput RT-a i Sputnika aktivno sudjeluju u hibridnom informacijskom ratu koji Rusija vodi protiv Zapada, pokušavajući na taj način instalirati sebi naklonjene državnike ili barem potaknuti razdor među NATO saveznicima.
Europski parlament je tako u listopadu prošle godine rezolucijom upozorio na neprijateljsku propagandu i dezinformiranje iz Moskve koje je stavio u istu razinu s propagandom Islamske države, a NATO je u veljači također upozorio na oštro jačanje ruske kampanje dezinformiranja od aneksije ukrajinskog Krima, na što je Rusija stavljena pod međunarodne sankcije. Francuski predsjednik Emmanuel Macron prozvao je RT i Sputnik kao "propagandne alate" koji su "širili ozbiljne laži" o njegovoj predizbornoj kampanji, i to na zajedničkoj press konferenciji s Putinom.
Naše ministarstvo vanjskih poslova i samo je nedavno potvrdilo da je Hrvatska, s drugim zemljama članicama EU-a, zatražila od visoke predstavnice EU-a za vanjske poslove Federice Mogherini jačanje napora u borbi protiv ruske propagande.