Foto: Pixsell/Patrik Macek
SABORSKA rasprava o paketu pravosudnih zakona koja je počela jučer nastavljena je i danas na sjednici sabora, vladajući ističu kako je to mini reforma pravosuđa, dok oporba uzvraća da to nije ni reforma ni mini reforma, nego je riječ o kamilici.
Za Ivana Lovrinovića (Promijenimo Hrvatsku) pravosuđe je rak-rana hrvatskog društva, no predloženo ne smatra "ni reformom ni mini reformom''.
"Mostov prijedlog Zakona o Državnom sudbenom vijeću kao i oni koje će iz resora pravosuđa tek uputiti zapravo su prava pravosudna reforma, a ne ova kamilica koja nam je ovdje predstavljena", tvrdi Mostovac Nikola Grmoja.
Žarište problema ocjenjivanje sudaca
Za njega je ocjenjivanje sudaca žarište problema.
"Ono ne postoji za sve suce, nego samo za one koji se kandidiraju za viši sud. I zašto nije uvedeno kontinuirano ocjenjivanje svih sudaca?" rekao je Grmoja koji ima dvojbe i oko mjera za rješavanje pitanja zastare i predmeta koji su otišli u zastaru.
Bez suglasja oko mreže sudova
Nema konsenzusa o pitanju mreže sudova, pa dok HDZ pojašnjava važnost stalnih službi, SDP se zauzima za ''sudbene dane''.
"Svjesni smo da ne možemo omogućiti da u svakoj manjoj sredini postoje sudovi, ali isto tako je bitno omogućiti građanima da ne moraju putovati po 50-60 i više kilometara do suda kako bi obavili ono što trebaju", kaže Marija Jelkovac (HDZ).
SDP-ovac Orsat Miljenić pak ocjenjuje kako se dobro pravosuđe ne očituje u tome "da imate sud kod kuće, na pet minuta, nego da imate kvalitetnu i brzu presudu, a veći sud omogućava specijalizaciju".
"Hrvatsko pravosuđe je bilo u katastrofalnom stanju"
"Hrvatsko pravosuđe je bilo u katastrofalnom stanju, a danas je u nešto malo manjem, no ne smijemo biti zadovoljni onim što danas imamo i moramo krenuti dalje unaprjeđivati", poručila je Vesna Pusić (GLAS). Traži i transparentniji izbor sudaca.
"Puno se bolje pouzdati u unaprijed definirane jasne i prepoznatljive pokazatelje nego u arbitrarno diskrecijsko pravo članova DSV-a ili bilo čega drugoga", rekla je.
Također je podsjetila kako smo 2011. i 2012. imali 1,6 milijuna neriješenih predmeta, danas ih je 508.931. "To je pomak, ali je preko 500 tisuća neriješenih predmeta previše", kaže Pusić.
Smatra kako je problem i dalje sankcioniranje, nagrađivanje i unaprjeđivanje sudaca; model koji je na snazi, podsjeća, razriješio je samo šest sudaca, a zamjera i nejasne i nedostatne odredbe o stegovnoj odgovornosti sudaca. Oporba traži da se zakonom propiše i nagrada za kvalitetan rad.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković priznaje kako "u ovom trenutku nema mehanizma za nagraditi one koji dobro rade i smanjiti plaću onima koji stvaraju lošije rezultate", no najavio je da se i o tome promišlja.
Objedinjena rasprava o sudovima, DSV-u i sjedištima sudova
Zastupnici objedinjeno raspravljaju o tri zakona: o sudovima, Državnom sudbenom vijeću, područjima i sjedištima sudova.
Prema prijedlogu spajaju se prekršajni s općinskim sudovima, u kojima će i dalje postojati prekršajni odjeli, ali će suci koji nemaju dovoljno predmeta biti raspoređeni na druge predmete.
Predlaže se da se sve procesne radnje provode u okviru stalnih službi izvan sudova, odnosno da je predsjednik Suda dužan organizirati provođenje rasprave u stalnim službama izvan sjedišta Suda.
DSV će u roku od šest mjeseci od raspisivanja javnog poziva imenovati suca
Zbog nezadovoljstva načinom imenovanja sudaca, odnosno sporosti te nepoštovanja bodovne ljestvice (izabere se sudac sa 70. mjesta, a ne netko koji je među prvih pet), izmjenama Zakona o DSV-u propisuje se da je DSV dužan u roku šest mjeseci od raspisivanja javnog poziva imenovati suca, vodeći računa, uz ostalo, o bodovima s rang ljestvice.
Ukida se odredba da ministar daje mišljenje u procesu imenovanja predsjednika sudova, a mijenja se i regulativa i u pogledu imovinskih krtica sudaca tako da će one biti dostupne javnosti.
Mijenjaju se odredbe izbora predsjednika Vrhovnoga suda tako da DSV šest mjeseci prije isteka njegova mandata raspisuje javni poziv, a kandidature se dostavljaju Uredu predsjednice Republike, koja sve te kandidature dostavlja na mišljenje saborskom Odboru za pravosuđe i općoj sjednici Vrhovnoga suda.
Sa zadrškom dočekali drugi dio paketa reforme
Oporba je sa zadrškom dočekala i drugi dio paketa Vladine mini pravosudne reforme, ponavljajući kako se tu ne radi o reformi, nego o nizu tehničkih izmjena zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, o Državnom odvjetništvu te o Državnoodvjetničkom vijeću (DOV).
"Ti zakoni se bave organizacijom, tehničkim stvarima, u biti ne rješavaju ništa bitno, iako je sama tema zanimljiva za građane", ističe Branimir Bunjac (ŽZ). "Građanima je", kaže, "zanimljivo zašto Državno odvjetništvo (DO) selektivno odlučuje protiv koga će pokrenuti postupak, zašto neki postupci idu brzo, a neki traju godinama, zašto DO nije ušlo u trag ni jednom tajnom računu, zašto je stala borba protiv korupcije". Posebno ga zanima je li Državno odvjetništvo sudjelovalo u sastavljanju parlamentarne većine i održava li je još uvijek.
"Ovo nije reforma, ovo je niz tehničkih izmjena tri zakona, u jednom dobrih, u drugom loših, radi se o redistribuciji državnih odvjetništava bez ikakvih kriterija", kaže Peđa Grbin (SDP) koji do drugog čitanja očekuje podatke o broju predmeta, opterećenosti državnih odvjetništva da se vidi da su sva formiranja opravdana. Pozdravlja objavu imovinskih kartica državnih odvjetnika, te traži njihovu sigurnosnu provjeru.
Glavaš: Zamjenik županijskog odvjetnika bio je agresor na Hrvatsku
Taj je prijedlog "odličnim" ocijenio i Branimir Glavaš (HDSSB), navodeći kako danas u Osijeku, kao zamjenik županijskog državnog odvjetnika, u odjelu za ratne zločine radi osoba koja je aktivno sudjelovala u agresorskoj vojsci i napadao je istok Hrvatske. "Prije par mjeseci uspio je i kćer zaposliti u Državnom odvjetništvu", kazao je Glavaš, ističući da onaj tko je rušio ustavni poredak ne može biti u DORH-u.
"Vi ste zadnji koji bi smio prozboriti riječ ratni zločin, sramite se!", uzvratio mu je Grbin, što Glavaš nije odšutio. "To da će netko pričati o ratnim zločinima, može vaš stric", prozvao je SDP-ova zastupnika koji mu je odgovorio da nema strica.
"Ti zakoni se bave organizacijom, tehničkim stvarima, u biti ne rješavaju ništa bitno, iako je sama tema zanimljiva za građane", ističe Branimir Bunjac (ŽZ). "Građanima je", kaže, "zanimljivo zašto Državno odvjetništvo (DO) selektivno odlučuje protiv koga će pokrenuti postupak, zašto neki postupci idu brzo, a neki traju godinama, zašto DO nije ušlo u trag ni jednom tajnom računu, zašto je stala borba protiv korupcije". Posebno ga zanima je li Državno odvjetništvo sudjelovalo u sastavljanju parlamentarne većine i održava li je još uvijek.
"Ovo nije reforma, ovo je niz tehničkih izmjena tri zakona, u jednom dobrih, u drugom loših, radi se o redistribuciji državnih odvjetništava bez ikakvih kriterija", kaže Peđa Grbin (SDP) koji do drugog čitanja očekuje podatke o broju predmeta, opterećenosti državnih odvjetništva da se vidi da su sva formiranja opravdana. Pozdravlja objavu imovinskih kartica državnih odvjetnika, te traži njihovu sigurnosnu provjeru.
Glavaš: Zamjenik županijskog odvjetnika bio je agresor na Hrvatsku
Taj je prijedlog "odličnim" ocijenio i Branimir Glavaš (HDSSB), navodeći kako danas u Osijeku, kao zamjenik županijskog državnog odvjetnika, u odjelu za ratne zločine radi osoba koja je aktivno sudjelovala u agresorskoj vojsci i napadao je istok Hrvatske. "Prije par mjeseci uspio je i kćer zaposliti u Državnom odvjetništvu", kazao je Glavaš, ističući da onaj tko je rušio ustavni poredak ne može biti u DORH-u.
"Vi ste zadnji koji bi smio prozboriti riječ ratni zločin, sramite se!", uzvratio mu je Grbin, što Glavaš nije odšutio. "To da će netko pričati o ratnim zločinima, može vaš stric", prozvao je SDP-ova zastupnika koji mu je odgovorio da nema strica.
Sigurnosnu provjeru podržava i Most
Sigurnosnu provjeru podržava i Miro Bulj (Most). "Žalosno je", kaže, "da je agresor u strukturama Državnog odvjetništva. To je presedan moguć samo u Hrvatskoj", rekao je.
Mostov zastupnik Robert Podolnjak posebno se fokusirao na predviđene novosti u postupku izbora glavnog državnog odvjetnika.
Naime, šest mjeseci prije isteka njegova mandata, DOV će raspisati javni poziv, sve pristigle kandidature poslat će Vladi koja će Saboru predložiti kandidata za glavnog državnog odvjetnika, rekao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristijan Turkalj, napominjući kako se mandat glavnog državnog odvjetnika ograničava na maksimalno dva.
"Sadašnja procedura izbora je čisto politička, a važno je da glavnog državnog odvjetnika učinimo nezavisnim od izvršne vlasti", kaže Podolnjak i najavljuje kako će Most tražiti da DOV ne bude samo administrativno tijelo, koje će tek zaprimati kandidature, nego da uz njih izradi i mišljenja o svakom kandidatu.
Mostov zastupnik logičnim drži da se, kad se već propisuje novi postupak izbora, on primjeni na izbor glavnog državnog odvjetnika koji uskoro predstoji.
Sigurnosnu provjeru podržava i Miro Bulj (Most). "Žalosno je", kaže, "da je agresor u strukturama Državnog odvjetništva. To je presedan moguć samo u Hrvatskoj", rekao je.
Mostov zastupnik Robert Podolnjak posebno se fokusirao na predviđene novosti u postupku izbora glavnog državnog odvjetnika.
Naime, šest mjeseci prije isteka njegova mandata, DOV će raspisati javni poziv, sve pristigle kandidature poslat će Vladi koja će Saboru predložiti kandidata za glavnog državnog odvjetnika, rekao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristijan Turkalj, napominjući kako se mandat glavnog državnog odvjetnika ograničava na maksimalno dva.
"Sadašnja procedura izbora je čisto politička, a važno je da glavnog državnog odvjetnika učinimo nezavisnim od izvršne vlasti", kaže Podolnjak i najavljuje kako će Most tražiti da DOV ne bude samo administrativno tijelo, koje će tek zaprimati kandidature, nego da uz njih izradi i mišljenja o svakom kandidatu.
Mostov zastupnik logičnim drži da se, kad se već propisuje novi postupak izbora, on primjeni na izbor glavnog državnog odvjetnika koji uskoro predstoji.
HDZ pohvalio izmjene
Predložene izmjene hvali HDZ. "Zakoni će pridonijeti učinkovitosti sustava", kaže Marija Jelkovac koja pozdravlja obvezu javne objave imovinskih kartica državnih odvjetnika. Vladi predlaže da do drugog čitanja razmotriti ideju da državni odvjetnici i njihovi prvi zamjenici moraju biti iz različitih odjela, građanskoupravnih i kaznenih.
Sabor je današnji rad završio ranije nego se očekivalo, dijela Mostovih zastupnika koji su se prijavili za raspravu nije bilo u Sabornici, a za razliku od prijepodneva broj replika bio je simboličan.
Predložene izmjene hvali HDZ. "Zakoni će pridonijeti učinkovitosti sustava", kaže Marija Jelkovac koja pozdravlja obvezu javne objave imovinskih kartica državnih odvjetnika. Vladi predlaže da do drugog čitanja razmotriti ideju da državni odvjetnici i njihovi prvi zamjenici moraju biti iz različitih odjela, građanskoupravnih i kaznenih.
Sabor je današnji rad završio ranije nego se očekivalo, dijela Mostovih zastupnika koji su se prijavili za raspravu nije bilo u Sabornici, a za razliku od prijepodneva broj replika bio je simboličan.