SAD i Kina još uvijek drže kočnicu da rat ne eskalira. Ali stvari se brzo mijenjaju

Foto: EPA

Zadnjih se tjedana dinamika događaja u Ukrajini i Rusiji povećala. Osim što je krenula ruska ofenziva u Harkivskoj oblasti, ubrzavaju se stvari i u političkom svijetu. Tako se može svjedočiti raznim političkim potezima unutar spomenutih država, kao i na globalnoj razini.

Zadnjih desetak dana, u Harkiv su došli i Kirilo Budanov – šef vojno-obavještajne službe Ukrajine (GUR), a nešto kasnije i sam predsjednik Zelenski. Uz to, predsjednik Zelenski je otkazao svoje posjete Španjolskoj i Portugalu. Prema napisima u medijima, Zelenski je otkazao posjete radi "teške situacije u kojoj se nalazi njegova zemlja suočena s ruskom ofenzivom".

No, možda najznačajniji za Ukrajinu bio je posjet državnog tajnika SAD-a Antonyja Blinkena Kijevu. Prema Wall Street Journalu, razlog posjeta je "jačanje morala vlade u Kijevu i pomoći usmjeravanju isporuke" nove američke pomoći.

Blinken u Kijevu

Zelenski se na sastanku s Blinkenom dotaknuo i Bidenovog sudjelovanja na mirovnom summitu u Švicarskoj, što je, prema riječima Zelenskog, još uvijek upitno. S druge strane, ruska strana tvrdi da niti Kina, odnosno Xi Jinping ne namjerava doći na summit.

"Razgovarali smo o pripremama za mirovni summit. Za nas je važno da SAD i predsjednik Biden sudjeluju i da uloga Amerike u održavanju svjetskog poretka utemeljenog na pravilima ne oslabi", izjavio je Zelenski.

Osim predsjednika Ukrajine, zanimljive izjave je dao i Blinken. U Kijevu je Blinken izjavio da SAD zabranjuje Ukrajini pokretanje napada američkim oružjem van svojih granica. Uz to je dodao da Ukrajina mora sama odlučiti kako će voditi rat da bi zaštitila svoju slobodu i suverenitet.

Nije tajna da je ukrajinska strana lobirala kod američkog predsjednika da im se ukine zabrana korištenja američkog oružja za udare po teritoriju Ruske Federacije. Ukrajinski dužnosnici su više puta izjavljivali kako su nekoliko tjedana bespomoćno gledali koncentraciju ruskih vojnika u blizini granice a da nisu mogli poduzeti ništa.

Ruska strana je tako uspjela koncentrirati najmanje 30.000 vojnika i opreme u blizini Harkivske oblasti, bez straha od raketnih napada. No, jasno je da se politika SAD-a nije po tom pitanju promijenila i u tom smislu je znakovita ova Blinkenova poruka usred Kijeva.

Iako je Blinken na glasu kao osoba ključna za uspješnu dobavu oružja Ukrajini, on je također na glasu kao vrlo oprezan dužnosnik, koji se trudi da Ukrajini pomaže što "tiše" i na način kojim osigurava da sukob ne eskalira. Stoga su ovakvi javni istupi poruka Ukrajini, ali i Rusiji.

Putin u Pekingu

Dinamični geopolitički tjedan dodatno se ubrzao odlaskom predsjednika Putina u Peking. Pomoćnik predsjednika Rusije Ušakov je izjavio kako će Putin i Xi Jinping detaljno razgovarati o Ukrajini na sastanku jedan na jedan u Kini 16. svibnja. Nakon sastanka se moglo čuti da Peking "podržava akcije Rusije da zaštiti svoj suverenitet i teritorijalni integritet i da se protivi vanjskom miješanju". 

Ruska i kineska strana su istaknule potrebu zaustavljanja daljnjih koraka koji bi produljili neprijateljstva i daljnju eskalaciju sukoba, pozivajući se na sprječavanje njegovog prelaska u nekontroliranu fazu. Također je spomenuta važnost dijaloga kao oblika rješavanja "ukrajinske krize".

Putin je u sklopu posjeta dao izjavu za kineski medij Xinhua. Prema njegovim riječima, diplomatski proces bi se mogao temeljiti na "kineskom mirovnom planu", koji predviđa početak pregovora na sadašnjoj liniji bojišnice.

Istovremeno, pregovori bi trebali uključivati "ozbiljan razgovor o sigurnosnim jamstvima za Rusiju i Ukrajinu. Putin je istaknuo da je glavni problem pregovora "pouzdanost jamstva" od Zapada. Spomenuo je da Zapad i Ukrajina ne žele razgovarati od kineskom planu.

"Nažalost, te inicijative ne nailaze na podršku ni u Ukrajini ni kod njenih zapadnih pokrovitelja. Oni nisu spremni na ravnopravan, iskren i otvoren dijalog", rekao je ruski predsjednik. Zapadni mediji nisu propustili komentirati Putinov odlazak u Peking, a uglavnom su se mogli čuti komentari o neravnopravnom odnosu dviju sila, odnosno o Rusiji kao "vazalu" Kine. 

Razlozi odlaska

Teško je govoriti u kojem je omjeru taj odnos neravnopravan, no jasno je da je predsjednik Putin odlaskom u Kinu htio dobiti svojevrsnu legitimaciju svog statusa, između ostalog. Naime, posljednji put kada je Putin otišao u Kinu bilo je u trenutku kada je Međunarodni kazneni sud izdao nalog za njegovo uhićenje, a sada je otišao kako bi potvrdio svoj status "novog" predsjednika Rusije, nakon što su prošli izbori.

Naravno, bilo bi pogrešno promatrati odlazak predsjednika Putina samo iz tog kuta jer postoje mnogi razlozi zbog kojih je Putin otišao u posjet Pekingu. Svakako su jedan od razloga i gore spomenuti mirovni pregovori, dostava rekordne vojne pomoći Ukrajini od Zapada, ali i problem zapadnih sankcija koje bi mogle pogoditi i kineske banke.

Vjeruje se da je Kina predstavila Rusiji mogućnosti za mirovne pregovore i eventualne kompromise na koje bi rusko vodstvo moglo pristati. Isto tako, vjerojatno se razgovaralo i o ulozi Kine kao posredniku. Ako bi se to pokazalo uspješnim, Kina bi svakako time profitirala kao još jedna sila koja može riješiti jedan tako veliki sukob.

Također, vrlo vjerojatno su usuglasili svoje stavove vezano za mirovni summit u Švicarskoj, jer su i Rusija i Kina naknadno potvrdile da se na njemu neće pojaviti. Stav Kine je da ne želi sudjelovati na mirovnim inicijativama na kojima nije prisutna Rusija.

Osim međunarodnih odnosa, vjeruje se da je ruski predsjednik išao dogovoriti i nastavak gospodarske suradnje s Kinom. Prema Reutersu, Rusija preko Kine nabavlja 90% elektroničkih dijelova namijenjenih za vojnu industriju. Jasno da Kina u strahu od zapadnih sankcija ne želi Rusiji prodavati oružje, niti je Rusija vjerojatno došla s takvim prijedlogom, već se vrlo vjerojatno razgovaralo o pojednostavljivanju prilikom plaćanja i rokovima isporuka.

Sankcije prema Kini

Činjenica je da je SAD nedavno proširio paket tzv. sekundarnih sankcija prema kineskim tvrtkama koje pomažu ruskoj vojnoj industriji. Isto tako, SAD najavljuje da će te sankcije dalje postrožiti. Tako su se za Rusiju pojavili određeni problemi.

Neke tvrtke se boje suradnje s Rusijom pa su prestale s radom u Rusiji, a neke su povećale cijenu svojih proizvoda kako bi smanjile rizik od eventualne štete. Također, neke kineske banke su prestale prihvaćati uplate iz Rusije u juanima. Uvele su dodatne provjere i slično.

Perspektiva rata

Iako se velika ofenziva na Harkivsku oblast najavljivala, a na kraju krajeva je i započela, sada je jasno da se radi tek o ograničenoj vojnoj akciji ruske vojske. Ruska vojska zasad nema dovoljno kadra da pokrene stvarnu ofenzivu na Harkiv, a Ukrajina i uz rekordnu pomoć Zapada ne uspijeva više od toga da očuva ono što trenutno drži. 

Ruska strana je jednim dijelom postigla primarni cilj, a to je da odmakne ukrajinske pozicije od ruskih pograničnih gradova, Belgoroda prije svega. To im je činilo velike probleme, jer su ukrajinske snage radile ozbiljnu štetu. Također, Blinkenova "opomena" također ide Rusiji u prilog te ona zasad može relativno mirno održavati logističke pravce na svom teritoriju. 

Na nekom globalnom planu, Kina zasad sigurno neće proširivati trgovinu s Rusijom u području vojne industrije, kako bi izbjegla eventualne sankcije. S druge strane, SAD ne želi dozvoliti Ukrajini da koristi američko oružje za gađanje ciljeva na ruskom teritoriju.

U tom kontekstu još uvijek postoji kočnica velikih sila, SAD-a i Kine prvenstveno, da sukob dalje ne eskalira, što se moglo iščitati i razumjeti iz prošlotjednih izjava visokih dužnosnika tih država.

Pročitajte više