Sandra Benčić: Ovo je nezapamćen udar Ustavnog suda

Screenshot: N1

"Priopćenje Ustavnog suda je do sada nezapamćeni i apsolutno nedopustiv udar na politički proces stvaranja većine u parlamentu na temelju izbornih rezultata. Nikada do sada nismo imali situaciju da bi se Ustavni sud na vlastitu inicijativu izravno uplitao u proces stvaranja većine, i to na ovakav način gdje je evidentno da je izabrao tim za koji igra, a to je HDZ", istaknula je Sandra Benčić, koordinatorica Možemo, na izvanrednoj konferenciji za medije nakon priopćenja Ustavnog suda o upozorenju predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću, kojim mu se odriče pravo da bude mandatar buduće vlade. 

"Zoran Milanović nije bio naš kandidat niti je sada, no bez obzira o kome se radilo, makar bio naš najveći politički neprijatelj, reagirali bismo jednako jer se radi o udaru na temelje ustavne demokracije", rekla je Benčić.

"Ustavni sud je već prije upozorio predsjednika Republike da ne smije sudjelovati u kampanji, da ne može biti kandidat ni sudjelovati u kampanjskim aktivnostima. Nije mu Ustavni sud zabranio slobodu govora, niti je to mogao, niti bi to smio napraviti", rekla je Benčić i istaknula da je Možemo tijekom cijele kampanje od Ustavnog suda zahtijevao da sve ocjene o regularnosti kampanje koje ima mora izreći najkasnije na dan prije izbora, u utorak na dan izborne šutnje.

Na temelju kojeg članka Ustava Ustavni sud može bilo kome zabraniti da bude mandatar?

Sve što bi rekli naknadno, tada je Benčić upozoravala, moći će se smatrati izravnim miješanjem u stvaranje većine, a to se sada i dogodilo. 

"Ustavni sud je danas, odnosno njegov predsjednik, dao ocjenu da se predsjednik Republike u kampanji ponašao kao kandidat i da je prekršio njihovo upozorenje. Međutim, Ustavni sud nije zbog toga povukao nikakve konzekvence, već je rekao da s obzirom na to da ovo ponašanje nije imalo presudan utjecaj na ishod, oni neće poništiti izbore", podsjetila je. 

Benčić pita: "Ako je o ishodu izbora ovisila ocjena je li imao pretjerani ili nije imao pretjerani utjecaj, to konkretno znači da je moguće da bi Ustavni sud poništio ishode izbora koji bi bili još lošiji za HDZ i koji bi doveli do momentalnog formiranja većine na strani, primjerice, SDP a? Jesu li to htjeli reći?"

Također, Benčić naglašava i drugo ključno pitanje: "Na temelju kojeg članka Ustava Ustavni sud može bilo kome zabraniti da bude mandatar i da bude predsjednik vlade ako u tom trenutku nema više nespojivu funkciju, znači ako je prethodno dao ostavku?"

"Kao i svaki drugi građanin mora biti u jednakom ustavnopravnom položaju da može vršiti bilo koju javnu funkciju jer to kaže Ustav", poručila je.

Postavila pitanje Ustavnom sudu

Postavila je pitanje Ustavnom sudu: "Do kojeg roka trenutni predsjednik Republike ne smije vršiti ni jednu drugu javnu funkciju, pa ni funkciju predsjednika vlade? Do kada vrijedi zabrana Zoranu Milanoviću ili bilo kojoj drugoj osobi da bude, primjerice, premijer i vršitelj bilo koje druge javne funkcije nespojive s funkcijom predsjednika nakon što je dao ostavku na to mjesto?"

"Mandatar je onaj koji nosi 76 potpisa i time dokazuje da ima većinu za vladu i da će biti budući predsjednik vlade pa je bilo dovoljno reći 'ne može biti mandatar dok je predsjednik Republike, ali nakon ostavke svakako može'", ocijenila je i dodala kako Ustavni sud tvrdi da ne može biti ni predsjednik vlade.

Shodno tome Benčić je upitala: "Što ako je netko drugi mandatar i taj koji sastavi vladu, pa zatim da ostavku za mjesec dana i saborska većina izabere, primjerice, Zorana Milanovića?"

Ovakvo upozorenje Ustavnog suda, smatra Benčić, dodatno ukazuje na njihovu pristranost HDZ-u i potpunu nedosljednost: "Jer Ustavni sud nije bio vjerodostojan i nije bio dosljedan u ocjenjivanju izbornog procesa. Ustavni sud je podržao nakaradne izborne jedinice kod ocjene ustavnosti. A rezultat toga je da HDZ-ov mandat košta 12 tisuća glasova, Fokusov košta 48 tisuća glasova, a nas naš 19 tisuća glasova. Je li to glas koji vrijedi jednako? Je li to jednak položaj birača? Je li to jednaka i fer utakmica za sve one koji su na izborima? Je li se Ustavni sud oko toga oglasio kad je vidio rezultate izbora? Nije."

Kažu da se Ustavni sud nije oglašavao oko velikih propusta

"Nisu se oglasili ni oko činjenice da se na izborni dan ustanovilo da ljudi koji imaju važeće osobne iskaznice, tisuće njih, nisu na popisu birača i da mnogi od njih nisu ostvarili svoje pravo glasa jer su morali ići po posebne tzv. plave potvrde. Ustavni sud se oko toga nije oglasio iako je tu riječ o izravnoj nadležnosti i pitanju regularnosti izbora. Ustavni sud nije se oglasio ni kada je objavljena snimka Plenkovića koji na stranačkom internom sastanku naređuje kako će se listići nositi po pojedinim kućama", rekla je. 

Ustavni sud nije se oglasio ni oko činjenice da birači nisu mogli ostvariti svoje pravo u svim konzularnim predstavništvima. 

"Dakle, ono što je inače pitanje rada izbornih povjerenstava - Plenković određuje na stranačkom sastanku svojim članovima stranke kako će nositi listiće - i gdje se Ustavni sud nije oglasio - glasanje u inozemstvu. Dakle, ako zakon kaže da se može glasati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, zašto nije organizirano glasanje u svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima? Pa se, recimo, ljudima koji su bili na Malti, gdje imamo konzularno predstavništvo, reklo da idu u Rim glasati. To im je čas posla da odu. Zašto? Zašto ti građani nisu mogli ostvariti pravo glasa i zašto Ustavni sud po tom pitanju nije rekao ništa?" istaknula je.

"U tumačenju Ustava vjerodostojnost je važna i više nego u politici", rekla je Benčić, "a Ustavni sud se o ključnim pitanjima regularnosti izbora - prava na ostvarenje glasa svakog građanina i jednake utakmice za sve političke aktere - nije oglasio nijednom riječju".

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.