Saudijska Arabija je pred strateškom dilemom. Otkako su SAD i Izrael 28. veljače pokrenuli rat protiv Irana, kraljevstvo se uglavnom držalo po strani. Međutim, eskalacija napada na saudijski teritorij promijenila je situaciju, piše BBC.
Saudijska Arabija je ovog tjedna, zajedno sa Sjedinjenim Državama, izvela zračne udare na proiranske milicije u Iraku. Vjeruje se da su upravo te skupine odgovorne za lansiranje dronova na saudijski teritorij. Ključno pitanje za Rijad sada je treba li nastaviti s vojnim odgovorom kako bi odvratio nove napade ili treba pokušati deeskalirati situaciju, što bi moglo uključivati i financijske aranžmane s protivnicima.
Akteri u sukobu
U sukobu koji pet mjeseci traje u Zaljevu i na širem Bliskom istoku postoje dvije jasno definirane strane. Jednu stranu predvode Iran i njegova Islamska revolucionarna garda (IRGC). Njihovi saveznici su pokret Huti u Jemenu, koji od 2014. kontrolira velike dijelove te države, te Snage narodne mobilizacije u Iraku. Potonja paravojna skupina navodno je izvela 30 napada dronovima na Saudijsku Arabiju, zbog čega je i postala meta nedavnih udara. Iran podržava i libanonski Hezbolah, koji je i dalje vojno značajan, ali se za sada ne uključuje izravno u sukob.
Na suprotnoj strani su Sjedinjene Države sa svojim Središnjim zapovjedništvom (Centcom), zaljevske arapske države i Jordan. Izrael je i dalje ključni američki saveznik, ali trenutno ne sudjeluje aktivno u ratnim operacijama.
Iran se posljednjih mjeseci usmjerio na napade dronovima i projektilima na Jordan, Kuvajt i Bahrein. Također cilja trgovačke brodove koji kroz Hormuški tjesnac ne poštuju nova iranska pravila plovidbe.
Uključivanje iračkih milicija i jemenskih Huta relativno je nov moment. To pokazuje da bez trajnog mirovnog sporazuma između SAD-a i Irana postoji opasnost od daljnjeg širenja sukoba u regiji.
Rat kao prijetnja ekonomskoj transformaciji
Postoji nekoliko ključnih razloga zašto Saudijska Arabija nastoji izbjeći otvoreni rat. Njezin de facto vladar, prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, pokrenuo je ambiciozan plan "Vision 2030" s ciljem smanjenja ovisnosti gospodarstva o nafti. Plan predviđa stvaranje novih industrija koje bi trebale osigurati radna mjesta za stotine tisuća mladih koji svake godine ulaze na tržište rada.
Dio plana "Vision 2030" oslanja se na privlačenje stranih ulaganja i izgradnju osjetljive infrastrukture, poput podatkovnih centara. Provedba plana je neodrživa ako je zemlja pod stalnom prijetnjom napada dronovima s juga, iz Jemena, ili balističkim projektilima izravno iz Irana.
Ranjivost ključne infrastrukture postala je očita još u rujnu 2019. godine. Tada su proiranske milicije iz Iraka napale bespilotnim letjelicama dva ključna naftna postrojenja, Abqaiq i Khurais. Iako se isprva sumnjalo na Hute, analiza oštećenja na lokaciji pokazala je da su udari došli sa sjevera. Taj je napad privremeno prepolovio saudijski izvoz nafte i bio je jasan pokazatelj koliko je zemlja izložena.
Satelitske snimke od ponedjeljka potvrdile su da je postrojenje Abqaiq ponovno pogođeno u napadu dronovima, za koji se također okrivljuju proiranske milicije iz Iraka.
Borba za naftne rute
Nafta je i dalje okosnica saudijskog gospodarstva. Nakon što su SAD i Izrael u veljači napali Iran, Teheran je odgovorio praktičnim zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ključne pomorske rute kroz koju prolazi oko 20 posto svjetske nafte i ukapljenog plina.
Saudijska Arabija na to je reagirala preusmjeravanjem izvoza. Počela je pumpati maksimalne količine nafte, oko pet milijuna barela dnevno, kroz cjevovod koji povezuje istok i zapad zemlje do terminala Yanbu na Crvenom moru. Odatle se nafta tankerima prevozila prema jugu, u Arapsko more i dalje na azijska tržišta. Taj je mehanizam do sada funkcionirao.
Situacija se dodatno zakomplicirala 13. srpnja, kada su saudijske snage bombardirale zračnu luku u Sani. Jemenska vlada koju podržava Rijad preuzela je odgovornost i navela da je cilj bio spriječiti slijetanje iranskog zrakoplova. Huti su uzvratili napadima na saudijske regionalne zračne luke Abha i Jizan.
Neugodna situacija
Dodatnu prijetnju predstavljaju napadi Huta na saudijske brodove u Crvenom moru. Zbog toga prolaz kroz uski tjesnac Bab el-Mandeb na južnom ulazu u Crveno more postaje sve opasniji, što izravno ugrožava saudijski izvoz nafte prema Aziji.
Saudijska Arabija provela je sedam godina u neuspješnom pokušaju da zračnim udarima porazi Hute. Rat u Jemenu izazvao je jednu od najtežih humanitarnih kriza modernog doba, čije se posljedice osjećaju i danas.
Iako je 2022. godine uz posredovanje dogovoreno nestabilno primirje s Hutima, koje je prema nekim izvještajima uključivalo i financijske isplate, Saudijska Arabija sada se ponovno suočava s prijetnjama s dvije strane. Napadi dronovima i projektilima iz Jemena na jugu i Iraka na sjeveru u potpunoj su suprotnosti s planovima iz strategije "Vision 2030".