OSTAVKA direktora Frontexa Fabricea Leggerija samo je još jednom pokazala čitav niz propusta u ovom gigantskom tijelu za zaštitu granica EU. Hoće li sad biti više poštivanja prava migranata, pita se Deutsche Welle u tekstu u kojemu piše o grubom kršenju prava migranata.
Grčka obalna straža opljačkala migrante
Slučajeva grubog kršenja prava migranata koji pokušavaju ući u EU ima bezbroj: prošlog svibnja su odvjetnici organizacija za ljudska prava tužili europsku agenciju za zaštitu zajedničkih granica Frontex pred Europskim sudom temeljem konkretnog slučaja u Grčkoj.
Jedna žena iz Burundija i mladić iz Konga su s drugim migrantima dospjeli na otok Lesbos. Tamo ih je opljačkala grčka obalna straža, pretukla i poslala nazad na more u splavi za spašavanje. Optužba glasi da je Frontex ne samo pustio Grčku da počini takvo flagrantno kršenje ljudskih prava nego je čak pružio podršku.
Po zastupnicima ljudskih prava zato je bio i više nego krajnji čas da šef Frontexa Fabrice Leggeri odstupi s dužnosti. Otkako je stupio na dužnost 2015., ta je služba postala pravi gigant: ove godine bi trebala brojati oko 10.000 suradnika, a njen proračun je tri četvrtine milijardi eura. Ali način na koji se ona skrbi za zajedničku granicu Europske unije se uvijek iznova pokazivao upitnim.
Nisu sami, ali jesu i znali i pomagali
I izvješća medija ima mnoštvo: kako u Egejskom moru zapravo Frontex javlja grčkoj obalnoj straži o dolasku plovila s migrantima i kako onda pušta da se ti migranti sile da se na splavima opet upute na otvoreno more.
To potvrđuju humanitarne organizacije i na drugim dijelovima granice: njemački brod Sea Watch je bio svjedokom kako je čamac sa šezdesetak migranata već stigao u teritorijalne vode Malte, ali je vraćen prema Libiji, gdje ga je pak libijska straža vratila na obalu. Dvanaest osoba je pritom poginulo, ostale su smještene u izbjegličke logore u Libiji u kojima je stanje i više nego katastrofalno.
To je konstatirao i povjerenik za izbjeglice Ujedinjenih naroda Filippo Grande: njegova služba je Europskom parlamentu predala dokaze o 560 takvih slučajeva - u samo godinu i pol. No snage Frontexa dobro paze da ih se ne uhvati u takvim rabotama, makar je jasno da su policijske snage zemalja članica možda čak i upućene da tako postupaju.
Utoliko je EP tek mogao konstatirati kako ne postoje "jasni dokazi o direktnom provođenju pushbacka ili kolektivnog odbijanja prihvata od službenika Frontexa". Ali ta europska agencija je svakako odgovorna jer je neosporno imala "dokaze o temeljnim kršenjima zakona službenika članica Unije s kojima je zajedno provodila operacije i te optužbe nije istraživala ni brzo ni temeljito".
Odgovornost ide čak još više...
Protiv Frontexa i njihovog šefa Leggerija već dugo rogobori čitav niz eurozastupnika, kao na primjer Tineke Strik iz nizozemskih Zelenih: "Protiv njega ništa niste mogli učiniti, postajao je sve arogantniji i samo se još pozivao na svoju zadaću zaštite granica Unije." A potpuno je jasno da je "blagoslov" - ili čak naputak - dobio s još višeg mjesta, Vijeća i Europske komisije koja je i u Nadzornom odboru Frontexa.
I socijaldemokratska eurozastupnica Brigitt Sippel misli kako "riba smrdi od glave" i kako bi ostavka Leggerija trebala biti tek prvi korak. Godinama se nisu istraživala izvješća o pushbackovima i drugim kriminalnim radnjama, a Europska komisija je puštala da prolazi vrijeme. U najmanju ruku se može reći kako je Leggeri loše upravljao tom agencijom, ozbiljno ugrozio njen ugled, ali i posve očito lagao i govorio neistinu Europskom parlamentu.
Angažirane eurozastupnice, baš kao i niz organizacija za zaštitu ljudskih prava, traže korjenitu reformu Frontexa, uvođenje neovisnog tijela koje bi nadziralo moguća kršenja ljudskih prava i više utjecaja Europskog parlamenta na rad te agencije.
No on je zapravo veoma ograničen: nasljednik ili nasljednica Frontexa će se morati predstaviti eurozastupnicima i Parlament može savjetovati tko da bude izabran. Ali konačnu odluku i u tome imaju Europska komisija i predsjednici država ili vlada Europske unije. A oni će i nasljedniku reći što mu je činiti i kako to treba postići.