Šef norveške vojske upozorio je da se ne može isključiti mogućnost da Rusija u budućnosti napadne njegovu zemlju kako bi zaštitila svoja nuklearna postrojenja smještena na krajnjem sjeveru. Oslo, kako je rekao, takav scenarij uzima u obzir kao realnu opciju u svojim obrambenim planovima, piše The Guardian.
General Eirik Kristoffersen, načelnik obrane Norveške, pojasnio je da bi Moskva mogla pokušati zauzeti norveški teritorij kako bi osigurala svoj golemi nuklearni arsenal na poluotoku Kola, nedaleko od norveške granice. Tamo su smještene ruske nuklearne podmornice, kopneni projektili i zrakoplovi, koji bi bili ključni u slučaju šireg sukoba Rusije i NATO-a.
"Ne isključujemo mogućnost da Rusija zauzme dio našeg teritorija u sklopu plana zaštite svojih nuklearnih kapaciteta, koji su jedino što im je preostalo čime uistinu mogu prijetiti Sjedinjenim Državama", rekao je Kristoffersen. Priznao je da Rusija nema osvajačke ciljeve prema Norveškoj kao što ih ima prema Ukrajini, ali je dodao: "Tu mogućnost ne otpisujemo jer je to i dalje opcija za Rusiju kako bi osigurala zaštitu svojih nuklearnih sposobnosti, odnosno sposobnosti drugog udara. To je jedan od scenarija na krajnjem sjeveru za koji se pripremamo."
U opširnom intervjuu Kristoffersen se osvrnuo i na nedavne izjave Donalda Trumpa, oštro kritizirajući njegove tvrdnje da saveznici nisu bili na prvim crtama bojišnice u Afganistanu, kao i one o navodnim vojnim planovima Rusije i Kine za Grenland.
"To što je rekao nema nikakvog smisla, i znam da to znaju svi moji američki prijatelji iz Afganistana", izjavio je 56-godišnji Kristoffersen, karijerni časnik koji je sudjelovao u nekoliko misija u toj zemlji. "Apsolutno smo bili na prvoj crti. Obavljali smo čitav niz misija, od uhićenja talibanskih vođa do obuke Afganistanaca i nadzora. Izgubili smo deset Norvežana. Izgubio sam ondje prijatelje. Zato smo svi smatrali da to nema smisla."
"Istovremeno, shvatio sam da je to jednostavno predsjednik Trump. Nikad ga nisam vidio u Afganistanu. Ne zna o čemu govori kad izgovara takve stvari. Predsjednik ne bi smio tako govoriti, ali osobno me to nije pogodilo. No, brinuo sam za norveške veterane, za rodbinu ljudi koje smo izgubili", dodao je.
Kristoffersen je na čelu norveške obrane od 2020. godine, u razdoblju velikih promjena nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada su se Švedska i Finska pridružile NATO-u. Iako Norveška računa na prijetnju klasične invazije, rekao je da su trenutačne ruske taktike suptilnije. "Ako ste spremni na najgore, ništa vas ne sprječava da se istovremeno suprotstavite sabotažama i hibridnim prijetnjama", kazao je.
Istaknuo je da Norveška i Rusija i dalje održavaju izravan kontakt za misije potrage i spašavanja u Barentsovom moru te da se predstavnici dviju vojski redovito sastaju na granici.
Preporučio je i uspostavu izravne vojne telefonske linije između Osla i Moskve kako bi se izbjegla eskalacija zbog nesporazuma. Prema njegovim riječima, ruske akcije na krajnjem sjeveru općenito su manje agresivne nego na Baltiku.
"Dosadašnja kršenja zračnog prostora na našem području bila su rezultat nesporazuma. Rusija često ometa GPS signal, a mislimo da to ometanje utječe i na njihove zrakoplove. Kad razgovaramo s Rusima, oni reagiraju vrlo profesionalno i predvidljivo", rekao je.
Vezano za norveški arhipelag Svalbard, gdje postoji i rusko naselje, Kristoffersen je potvrdio da Rusija poštuje sporazum o demilitarizaciji iz 1920. te da su optužbe Moskve o prikrivenoj militarizaciji samo propaganda.
Trumpovu tvrdnju da Kina i Rusija imaju vojne planove za Grenland nazvao je "vrlo čudnom". "Naša obavještajna služba ima vrlo dobar pregled onoga što se događa na Arktiku i ne vidimo ništa slično na Grenlandu. Vidimo ruske aktivnosti s podmornicama, ali to se ne odnosi na Grenland, već na pristup Atlantiku", objasnio je.
Njegove izjave uslijedile su nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da Europa proživljava svoj "grenlandski trenutak" i pozvao na otpor Trumpu. Na hipotetsko pitanje bi li Danska mogla obraniti Grenland od američkog preuzimanja, Kristoffersen je odgovorio: "On to neće učiniti, tako da je pitanje hipotetsko."
Ipak, za kraj je uputio upozorenje o opasnostima vojne okupacije. "Ako Rusija nešto uči iz rata u Ukrajini, to je da okupacija druge zemlje nikada nije dobra ideja. Ako vas ljudi ne žele, to će vas stajati mnogo novca i truda, a na kraju ćete zapravo izgubiti. Okupirati neku zemlju u početku je često vrlo lako, ali održati okupaciju vrlo je, vrlo teško. Mislim da su to iskusile sve ekspanzionističke sile", zaključio je.