PREDSJEDNIK Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović za N1 je komentirao hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju i novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji bi trebao zaštititi male proizvođače.
“Vrlo je teško komentirati situaciju s Fortenovom jer ne znamo kud će to sve skupa ići i kakva će biti pravna reperkusija. No, bitno je reći da je važno da ta zemlja ostane u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Ako strani ulagač ostane u vlasničkom udjelu sve tvrtke s istim OIB-om će nastaviti koristiti poljoprivredno zemljište koje je u koncesiji Fortenove”, rekao je Jakopović.
Naglašava da je za hrvatski proračun, ali i za kompletnu samodostatnost u proizvodnji hrane, bitno nastaviti kontinuiranu proizvodnju u tim tvrtkama. Jakopović navodi i kako imamo novi zakon o poljoprivrednom zemljištu pa sad možemo vidjeti kako će se on dalje razvijati.
"Kolone kao u 70-ima kada se vozilo na parne i neparne dane"
“Inače, u Hrvatskoj je do sada bilo svega 20 posto crpki koje su držale plavi dizel, a sad ga isključivo drže Inine crpke. Zbog toga se sad stvaraju velike gužve jer ispada da ga u prosjeku drži jedna crpka po županiji”, rekao je.
“Dani su sve kraći, žetva je u punom jeku, vrlo je teško, pogotovo malim tvrtkama i malim OPG-ovima koji ne mogu čekati par sati u redu i onda shvatiti da više nema goriva za njih”, zaključio je i dodao da se nada da jesenska sjetva neće biti ugrožena.
Jakopović kaže da treba biti strpljiv i uputiti se na benzinsku udaljenu nekoliko sati. Dodao je da ga kolone koje nastaju podsjećaju na one u 70-im godinama kada se vozilo na parne i neparne dane. „Ako će se ovo nastaviti, morat ćemo pokušati naći novi modalitet, moramo pratiti svjetske trendove i burze. Jedno rješenje je to da poljoprivrednici počnu točiti običan dizel”, smatra.
"Hrvatska prije bila smeće za trećerazrednu hranu"
Navodi kako je vrlo nezahvalno prognozirati rast cijena proizvoda, ali s obzirom na ovo sve što svakodnevno gledamo, kaže da bi moglo doći do određenih korekcija u pojedinim sektorima.
“Kod nas se to više osjeti nego u drugim zemljama jer je Hrvatska uvijek bila smeće za trećerazrednu hranu. Sad kad nema velikih viškova hrane u Europi, ta jeftina hrana više ne dolazi u Hrvatsku. Sad se to poravnalo sa zemljama u okruženju i sad se cijene formiraju kao u ostalim zemljama”, rekao je Jakopović.
Kaže da su cijene kruha specifična situacija, no s njim ne bi trebalo biti problema jer kako kaže, samodostatni smo u proizvodnji žitarica.
"Hrvatska treba razmišljati o novim strategijama"
“Problem je u tome što godinama nije bilo brige oko preradbenih kapaciteta, nemamo dovoljno mlinara, prerade, silosa i tu je izvor problema. Za vrijeme ljetnih mjeseci žitarice izvozimo po znatno nižim cijenama, a onda se nakon toga u ostatku godine opet uvozi po znatno većim cijenama. To je zato jer nismo vlasnici velikih lanaca”, rekao je.
Dotaknuo se i cijene jaja na tržištu, smatra da mjesta za bojazan nema jer je Europa općenito ima zalihe hrane dovoljne za iduće dvije godine.
“Njihova se cijena nije dizala 10, 15 godina, a sad u ovo vrijeme godine kokoši uvijek manje nesu jaja. Imali smo i situaciju gdje je jedna naša tvrtka morala usmrtiti veći broj životinja. Hrvatskoj ne prijeti nestašica jaja, mi smo relativno samodostatni. Hrane nam neće općenito nedostajati na tržištu jer će Europa biti samodostatna sljedeće dvije godine. Problem su samo cijene”, kazao je.
Što se tiče cijena mesa, navodi kako potiču da se cijene zamrznutih proizvoda ne produljuju jer tih proizvoda jednostavno nema. Kaže da mlijeka već ima i po nižoj cijeni od ove zamrznute. Navodi i da je sad pravo vrijeme da Hrvatska počinje razmišljati o novim europskim strategijama i o 25 posto ekološke proizvodnje.