DARKO Marčinko, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb, govorio je za Dnevnik HTV-a o vršnjačkom nasilju. Zločin u Beogradu otvorio je pitanja o vremenu u kojem danas odrastaju djeca.
Marčinko je istaknuo kako istraživanja pokazuju da ljudi koji čine takva teška kaznena djela u odrasloj dobi imaju najčešće obilježja teške psihopatologije osobnosti, teški poremećaj ličnosti.
"Profesor Stone dokazao je da kod tih ljudi postoji problem rascijepa, psihološkog mehanizma. Oni se ne mogu doživjeti s pozitivne i negativne strane u cjelovitom svjetlu, nego sebe vide krajnje idealizirajuće, a druge ljude devaluiraju. Istraživanja pokazuju da kod ljudi s ovim teškim psihopatologijama ličnosti, teškim poremećajima ličnosti, postoji ekscesivna aktivacija negativnih emocija. Negativne emocije preplave psihu i ne može osoba racionalno reagirati u tom trenutku", rekao je Marčinko za Dnevnik HTV-a.
"U zapadnoj civilizaciji slabe vertikalni autoriteti. To su roditelji i stariji članovi obitelji s jedne strane, a učitelji s druge strane. Slabljenje ovih vertikalnih autoriteta dovodi do jačanja horizontalnih autoriteta.
Djeca jedna drugima postaju autoriteti, što nije dobro. Bitno je da roditelji kroz prisutnost, odnos s djetetom, budu primjer, tako se smanjuje rizik da djeca ulaze u neprimjerena ponašanja", govori šef psihijatrije na zagrebačkom Rebru.
"Tehnologija je u ovom trenutku negativan faktor. Nove tehnologije dovele su do smanjenja komunikacije među generacijama. Cijela civilizacija teži za perfekcionizmom, visokim kognitivnim rastom.
Ono što je problem kod ljudi u zapadnoj civilizaciji jest da emocionalna pratnja ne slijedi taj visok kognitivni doseg koji smo postigli kao civilizacija.
Upravo u rascjepu između visokog kognitivnog rezultata koji smo civilizacijski postigli i emocionalne patnje kriju se problemi iz kojih proizlaze disfunkcionalna ponašanja u našoj populaciji", kazao je psihijatar.
Marčinko ističe kako je koronavirus znatno utjecao na odrastanje djece. Kaže da su istraživanja pokazala da je pandemija dovela do porasti anksioznosti i depresije, osobito u ženskoj i mlađoj populaciji.
"Efekt lockdowna i online nastava u velikoj su mjeri utjecali na psihologiju. Došlo je do anksioznosti i poremećaja hranjenja, posebice u mlađoj populaciji.
Nasilje je odraz jedne praznine. Svaki nasilnik pokušava naći smisao u tom nasilju. U podlozi nasilja je osjećaj nemoći i nesigurnosti. Djeca unutar obitelji trebaju dobiti podlogu koja će im omogućiti da njihovi načini funkcioniranja budu nenasilni", rekao je Marčinko gostujući u Dnevniku HTV-a.