Sin iranskog predsjednika pozvao je vlasti da ukinu ograničenja interneta u zemlji, poručivši da se ništa ne može riješiti pokušajem odgađanja trenutka u kojem će se fotografije i snimke nasilno ugušenih prosvjeda ionako proširiti javnošću.
U jeku sukoba unutar samog vrha režima oko političkih rizika nastavka internetske blokade, Jusef Pezeškian, čiji je otac Masud izabran za predsjednika u ljeto 2024., upozorio je da će nastavak digitalne izolacije samo produbiti nezadovoljstvo i dodatno povećati jaz između građana i vlasti.
"To znači da će se onima koji nisu bili i nisu nezadovoljni pridružiti novi nezadovoljni građani", napisao je u objavi na Telegramu. Dodao je da je objavljivanje snimki koje prikazuju nasilje nad prosvjednicima "nešto s čime ćemo se prije ili kasnije morati suočiti".
"Gašenje interneta neće riješiti ništa, samo ćemo odgoditi problem", ustvrdio je, prenosi Guardian.
Povremeno popuštanje ograničenja dovelo je do sporog i bolnog razotkrivanja stvarnog broja poginulih prosvjednika, među kojima ima i djece. Vlasti su tijekom internetske blokade provele nasilni obračun s prosvjedima, a organizacije za ljudska prava dokumentirale su nekoliko tisuća smrtnih slučajeva.
Norveška nevladina organizacija Iran Human Rights navodi da bi konačna brojka mogla dosegnuti i 25.000 poginulih. Tisuće ljudi i dalje su u pritvoru. Fotografije ubijene djece sve se češće pojavljuju na iranskim internetskim stranicama.
Ravnatelj očne bolnice Farabi u Teheranu, dr. Ghasem Fahraei, izjavio je da su u toj specijaliziranoj ustanovi od početka prosvjeda operirali više od 1000 pacijenata kojima je bila potrebna hitna operacija oka. "Bolnički odjeli bili su prenapučeni", izvijestio je.
Molavi Abdolhamid, istaknuti sunitski klerik i voditelj molitvi petkom u Zahedanu na jugoistoku Irana, opisao je nasilna ubojstva prosvjednika tijekom siječnja kao "organizirani masakr".
Jusef Pezeškian, koji obnaša dužnost savjetnika u vladi, tvrdi da je rizik nastavka internetske blokade veći od rizika ponovnog izbijanja prosvjeda ako se povezanost obnovi. Naglasio je da sigurnosne institucije moraju osigurati red i sigurnost uz postojanje interneta, koji je nazvao životnom nužnošću.
Ponovio je stav svog oca da su prosvjedi postali nasilni zbog djelovanja profesionalno obučenih skupina povezanih sa stranim akterima, ali je dodao da su "sigurnosne i policijske snage u međuvremenu možda činile pogreške te da nitko neće braniti nezakonita postupanja, koja se moraju razriješiti".
Iranski novinari otvoreno izvještavaju o sukobu unutar vlasti oko pitanja je li sigurno ublažiti ograničenja interneta. Predsjednik i ministar komunikacija Satar Hashemi podržavaju taj potez, dok mu se protivi Ali Larijani, predsjednik Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost.
Teheranska burza jučer je četvrti dan zaredom završila u minusu, dok je iranska valuta rijal nastavila padati u odnosu na dolar, što je jedan od uzroka prosvjeda. Iako su trgovine otvorene, čak i novine bliske sigurnosnim službama priznaju da je trgovina slaba.
Iranska organizacija za računalnu industriju procijenila je da internetska blokada gospodarstvo stoji oko 20 milijuna dolara dnevno, dok vozači kamiona navode da im je zbog nedostatka elektroničke dokumentacije otežan prelazak granica.
Jedan ogorčeni trgovac izjavio je da dnevno dobivaju samo 20 minuta nadziranog pristupa internetu, što je dovoljno za odgovor na mali broj e-mailova, ali nedovoljno za vođenje poslovanja.
Djelomično ukidanje ograničenja sada omogućuje i pritisak na narativ Iranske revolucionarne garde, prema kojem je visok broj poginulih isključivo posljedica subverzivnih aktivnosti izraelske obavještajne službe Mossad.
Bivši reformistički gradonačelnik Teherana Golamhosein Karbaši poručio je: "Ljudi su u šoku i nevjerici. Ako agenti Mossada i stranih država djeluju, kako su odjednom uspjeli izazvati takve katastrofe diljem zemlje? Odakle su došli?"
Oštro je kritizirao neuspjeh administracije Masuda Pezeškiana u popravljanju gospodarskog stanja. "Vlada u Iranu gubi svoje izvorno značenje. Ne postoji nijedno područje u kojem se može reći da je vlada aktivna, prisutna i da rješava probleme. Sve ostale snage u zemlji djeluju i rade što žele, osim vlade. Ova vlada ne pokazuje nikakvu moć ni u jednom segmentu", naveo je.