Nužno je ratificirati Konvenciju br. 190 Međunarodne organizacije rada i naše zakonodavstvo uskladiti s njom kako bi se preventivno radilo na onemogućavanju nasilja na radnom mjestu, rekla je za HRT Zlata Štulić iz Sekcije SSSH povodom Međunarodnog dana žena.
Kada se radi o nasilju na radnom mjestu i zakonodavstvu, Štulić je naglasila kako je potrebno ratificirati Konvenciju br. 190 Međunarodne organizacije rada.
"Ženska sekcija SSSH jučer je održala okrugli stol gdje smo ukazali na problem nasilja i danas idemo pred Vladu kako bi uputili zahtjeve ženskih organizacija. To su zahtjevi organizacija i inicijativa za prava žena, za poboljšanje položaja i zaštite žena žrtava spolno utemeljenog nasilja", rekla je.
"Nužno je ratificirati Konvenciju br. 190 Međunarodne organizacije rada i naše zakonodavstvo uskladiti s njom kako bi se preventivno radilo o onemogućavanja nasilja na radnom mjestu", nastavila je i istaknula kako se broj slučajeva nasilja na radnom mjestu od vremena pandemije do danas povećao.
"Nasilje je prisutno na radnom mjestu, samo mali dio radnica je spreman prijaviti nasilje"
"Nasilje je prisutno na radnom mjestu. Moramo govoriti o nasilju od vremena Covida do danas, gdje je ono postalo izraženije. Ja mogu govoriti o nasilju jer dolazim iz djelatnosti trgovine, ali slično doživljavaju i naše kolegice koje rade u zdravstvu, prometu i drugim djelatnostima. Od strane doživljavaju sve, od verbalnog do fizičkog nasilja", kazala je.
Upozorila je kako se prijestupnici često izvuku samo s prekršajnom prijavom te kako je taj proces, koji utječe i na prevenciju, potrebno regulirati. "Važno je regulirati taj proces. Neke stvari su neusklađene i ratificirati konvenciju kako bi se u jednom brzom postupku riješio problem nasilja. Na poslovima je najviše nasilja od strane nadređenih. Tražimo jednakost, ravnopravnost i odgovornost svih onih koji se ne ponašaju dostojanstveno prema svojim kolegicama na radnom mjestu", kaže.
"Jedan dio radnica je spreman prijaviti nasilje, ali to je još uvijek mali dio. Žene i kad prijave i kad ostvare to da dokažu da se nešto dogodilo, odlaze iz društva, ne vraćaju se u tu sredinu, nalaze neki drugi posao i odlaze", dodala je.
Seksualna diskriminacija u visokom menadžmentu
Marina Rožić iz HGK-a naglasila je kako je potrebno i dalje razgovarati o zastupljenosti žena na rukovodećim položajima te da nam "brojke ne idu u prilog". "Sigurna sam da se to pojavljuje, međutim - nemamo neke konkretne brojke. Mi smo jučer na našem stručnom skupu HGK-a razgovarali o jačanju zastupljenosti žena, ali na rukovodećim položajima. Brojke nam tu ne idu u prilog. Situacija na razini EU je da imamo samo tridesetak posto žena u upravnim i nadzornim odborima, rekla je.
"Niti devet posto žena ne nalazi se na čelima tih kompanija, u Hrvatskoj situacija više-manje prati te postotke. Od 81 izlistane kompanije, s prošlom godinom, u više od polovice njih - nemamo niti jednu ženu u upravnom odboru, a u 22 - niti jednu ženu u nadzornom odboru", kazala je. Ustvrdila je kako od Italije i Austrije možemo preuzeti dobru praksu. To su dvije zemlje koje su povećale zastupljenost žena na čelnim pozicijama za 30 posto.
"Imali smo prilike čuti dobre prakse Austrije i Italije. Obje zemlje imaju skok s 10 posto na 40 posto. Mi smo se pomaknuli s nekih 15 na 27 posto, međutim, prostora još imamo. Ima pomaka. Direktiva koja je donesena krajem 2022. godine treba ući u naše nacionalno zakonodavstvo do kraja ove godine. Puna primjena će biti sredinom 2026. godine, ali naše kompanije su već puno napravile po pitanju ove direktive", dodala je.
Hrvatska je na 11 posto razlike plaća između žena i muškaraca
Štulić je upozorila kako sve statistike pokazuju da su žene potplaćene te da se to najbolje vidi u sektoru trgovine.
"Sve statistike pokazuju da su žene potplaćene u odnosu na svoje muške kolege. U trgovini se vidi ta razlika. Sektor trgovine je identičan kao i cijelo gospodarstvo. Kad razgovaramo s poslodavcima, želimo stvoriti sustav plaća koji će biti jasan i transparentan. Vrlo često poslodavci uzmiču od toga i žele ugovarati plaće za isto radno mjestu u četiri oka. Smatramo da to nije dobro", rekla je. Istaknula je kako je nejednakost najveća u privatnom sektoru.
"To je najprisutnije u privatnom sektoru. S obzirom na nedostatak radne snage, kada se gase vatre, jer nedostaje radne snage, onda se to ugovara u četiri oka, događa se da ljudi rade na istom radnom mjestu, a imaju različite plaće", kazala je. Kada se radi o nejednakim plaćama, Rožić je naglasila da je razlika u Hrvatskoj 11 posto. Ustvrdila je kako je to posljedica toga da se muškarci glasnije zalažu za svoja prava od žena.
"Muškarci se glasnije zalažu za svoja prava"
"Hrvatska je na razlici oko 11 posto. Razlika postoji. To se događa zbog niza faktora. Događa se kad žene uzimaju rodiljni, porodiljni dopust, događa se kada uzmu skrb za starije, ali se isto tako događa da kada se radi o napredovanju na rukovodećim mjestima, muškarci glasnije zagovaraju svoja prava", rekla je.
Također, naglasila je da će se ubuduće, na oglasima za posao, plaće morati detaljnije pojasniti. "Morat će se ići malo više u detalje kod objave i oglašavanja radnog mjesta", dodala je.
Poduzetnica: Žene manje pregovaraju za sebe, to se mora promijeniti
Poduzetnica Ivana Matić naglasila je kako je istina da su u javnom sektoru plaće bolje definirane, ali i da je javni sektor neefikasan.
"Htjela bih se referirati na kolegice vezano za plaće. Nekako je ispalo da javni sektor treba biti uzor što se tiče jednakosti plaća, u redu, javni sektor to ima puno bolje propisano, ali znamo da javni sektor nema veliku efikasnost. Onaj tko dobro radi, to se možda neće validirati, a to onda izaziva veću frustraciju", rekla je.
"Privatni sektor je tu sigurno bolji, osobito mali poduzetnici gdje male tvrtke, ako vas je svega nekoliko, nitko ne može zarađivati više, a da ne pridonosi više", nastavila je.
Istaknula je kako postoje kompanije koje puno rade na jednakosti. "Što se tiče razlika, postoje kompanije koje puno rade na tome. Imali smo primjera gdje je jedna direktorica ljudskih resursa pričala da su plaće jednake, ali se razlika javi u smislu dodataka, npr. - automobila. Muškarac traži auto s najjačom opremom, a žena se zadovolji standardnim automobilom, pojasnila je.
"Znamo da žene manje pregovaraju za sebe i ako krenu od prve plaće koja je niska, tu su odmah u zaostatku", zaključila je.