Nakon što je premijer Andrej Plenković najavio povećanje braniteljskih mirovina, Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja ocijenio je da taj potez nije u skladu s porukama Vlade o potrebi "hlađenja" gospodarstva.
Vladinu odluku komentirao je na N1 televiziji.
Vlada predlaže povećanje mirovina za 201.304 korisnika, što je gotovo 76 posto branitelja i članova njihovih obitelji u mirovini. Izmjene bi se trebale primjenjivati od 1. siječnja 2027. godine, a godišnji trošak za državni proračun procjenjuje se na 88,5 milijuna eura.
"Ćorić jedno, a Plenković drugo"
Na pitanje treba li uopće povećavati braniteljske mirovine, Kroflin je odgovorio da se prava građana trebaju povećavati ako postoje ekonomske mogućnosti, ali da kriteriji moraju biti jednaki za sve.
"U ovoj zemlji se upravlja dojmom, a ne radi se temeljem neke stvarne potrebe, stvarnih analiza, stvarnih podataka. Prije nekoliko mjeseci je ministar financija Tomislav Ćorić uvjeravao javnost da je nužno hladiti ekonomiju, odnosno rušiti ekonomski rast da bismo svim građanima omogućili da se lakše nose s inflacijom. U istom trenutku ministar Ćorić najavljuje da će ukinuti porez na mirovine i time osloboditi 180 milijuna eura za umirovljenike. Kako možete hladiti ekonomiju ako s druge strane povećavate masu novca za određenu kategoriju građana i time dižete njihovu kupovnu moć? To su oprečne poruke", rekao je Kroflin.
"Kad se premijera isprovocira, nađe se 100 milijuna eura"
Dodao je da nije protiv smanjenja poreza na mirovine, ali smatra da je upitna pravednost smanjivanja poreza onima s najvišim mirovinama.
"Ne kažem da nije trebalo smanjiti porez na mirovine, za dio ljudi jest. No za one mirovine koje su 2500 ili 3000 eura nije trebalo smanjivati porez. Oko braniteljskih mirovina, smatram da ih treba dizati ako postoje ekonomske mogućnosti, a mislim da su one u Hrvatskoj i dalje relativno dobre. Ali onda ne možete istovremeno za 250.000 zaposlenika u javnim i državnim službama imati narativ da njihove realne plaće moraju padati i ne mogu slijediti rast inflacije", kazao je.
Pojasnio je da plaće u javnim službama - poput onih učitelja, profesora i medicinskih sestara - rastu dvostruko sporije od prosječnih plaća u gospodarstvu.
"Ne može se onda za zaposlenike za koje je odgovorna Vlada reći: ‘Zbog inflacije nemamo ove godine ništa za korekciju osnovice, moramo rušiti vaše realne plaće.’ A onda kad vas netko politički isprovocira, uđe u vaše biračko tijelo, onda odjednom nađete gotovo 100 milijuna eura. To ne klapa jedno s drugim", naveo je sindikalist.
"Vladin paket nije antiinflacijski"
Kroflin smatra da je Vladin argument o potrebi "hlađenja ekonomije" bio doveden u pitanje već ranijim mjerama.
"Argument Vlade da je nužno hladiti ekonomiju bio je srušen onog trenutka kada su izašli s onim što su nazvali antiinflacijski paket. To nije antiinflacijski paket", ustvrdio je. Priznaje da je Vlada utjecala na dijelove ekonomije gdje je mogla, poput kontrole cijena nafte i ograničavanja cijena nekih dobara. Ipak, smatra da mjere koje je predstavio ministar financija nisu uzrok pada inflacije.
"Te mjere nemaju taj kapacitet. Pad inflacije koji vidimo nije došao zbog njih. To su bile PR-ovske mjere jer Plenkovića inflacija žulja, a nema adekvatne instrumente kako je kontrolirati, pa je nešto morao napraviti", ocijenio je Kroflin.
Povećanje povezano s političkim pritiskom
Prema njegovu mišljenju, najava povećanja braniteljskih mirovina također je povezana s političkim pritiskom.
"Premijer nam je poručio da za neke građane ove zemlje neke poruke Vlade vrijede, a za neke ne. Najava je došla jer smo prethodno imali inicijative stranke Možemo u Saboru u vezi s tim, a to je biračko tijelo koje je HDZ-u svetinja. Premijera je to smetalo pa je onda on ono što se govorilo u Saboru na neki način prepakirao da bi tom dijelu populacije isprezentirao da je on taj koji brine o njima", kaže Kroflin.
Diskriminacija predavača na sveučilištima
Kroflin je problem dvostrukih kriterija ilustrirao i položajem predavača na sveučilištima. Objasnio je da oni tijekom radnog vijeka mogu napredovati samo jednom, u zvanje višeg predavača, za razliku od drugih nastavnih radnih mjesta u sustavu koja imaju dva stupnja napredovanja. Rekao je da sindikat već šest mjeseci ukazuje Ministarstvu na tu diskriminaciju.
"Izrazito velik broj predavača se javio po tom pitanju tijekom javnog savjetovanja. Ministarstvo govori da se o tome može pričati prilikom idućih izmjena zakona, a da sada za to nisu osigurana sredstva", komentirao je.
Istaknuo je da se ne radi o novim zapošljavanjima, već o povećanju plaće od 10 do 15 posto za najviše dvjestotinjak ljudi koji bi stekli uvjete za napredovanje. "To je zanemariv novac. Za to nema novca, ali kad se premijera isprovocira, nađe se 100 milijuna eura. To nije korektno", zaključio je Kroflin.