Nedavni savjetnik za sigurnost predsjednika Crne Gore Dejan Vukšić i državna tajnica u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković podnijeli su ostavke na svoje funkcije nakon što su u javnost procurile snimke eksplicitnog sadržaja na kojima se nalazi Pajković.
Oboje su kao razlog naveli osobne razloge i sada tvrde da su žrtve u cijelom slučaju, dok se Agencija za nacionalnu sigurnost (ANB) ogradila od bilo kakve povezanosti s aferom, piše Nova.rs.
Dejan Vukšić, koji je prije savjetničke funkcije bio i šef tajne službe ANB, odbacio je sve optužbe.
"Odbacujem sve netočne, nepotpune i tendenciozne navode kojima mi se bez dokaza pokušava pripisati odgovornost za ugrožavanje privatnosti Pajković i distribuciju spornih snimaka. Te sam sadržaje prvi put vidio tek kada su počeli nezakonito kružiti društvenim mrežama", naveo je Vukšić u priopćenju.
On tvrdi da je zapravo on žrtva jer mu je Pajković u listopadu 2024. protuzakonito otuđila mobitel koji je potom zloupotrijebljen, čime mu je "grubo povrijeđena privatnost". Prema njegovim riječima, sporna audio snimka na kojoj joj prijeti nastala je kao reakcija na tu krađu, a poziv je upućen s fiksnog telefona iz ureda predsjednika Jakova Milatovića.
"Riječi koje sam tom prilikom uputio M. P., a koje su selektivno i s vremenskim odmakom od godinu i tri mjeseca objavljene, bile su neposredna reakcija na krađu i zlouporabu mog telefona.
Te riječi, bez obzira na njihov sadržaj, ne predstavljaju niti mogu predstavljati dokaz bilo kakvog kaznenog djela u vezi s nastankom ili distribucijom snimaka. Unatoč tome, danas se svjesno pokušava izvršiti zamjena teza, u kojoj se mene kao oštećenog nastoji predstaviti kao počinitelja, a osobu koja je protupravno postupala, odnosno ukrala telefon, kao žrtvu", istaknuo je Vukšić.
Dodao je da je u ožujku 2025. s nepoznatog broja primio "uznemirujuće poruke" sa spomenutom snimkom, uz prijetnju i pokušaj ucjene da odustane od kandidature za suca Ustavnog suda. Zbog toga je Upravi policije podnio prijavu protiv Pajković i nepoznatih osoba.
Vukšić je također naveo da ga je Pajković nakon toga kontaktirala tražeći da joj "nešto sredi" kako bi se "iskupio", što je on protumačio kao novi pokušaj ucjene vezan uz njezino predlaganje za poziciju ombudsmana te je odbio sastanak.
"Krajem prosinca 2025. Pajković podnosi prijavu protiv mene, dostavljajući isti audio snimak i stvarajući lažan dojam da je riječ o nedavnom događaju, prešućujući da se desio prije više od godinu dana i da je povodom istog snimka već bila saslušana zbog pokušaja ucjene", rekao je Vukšić, naglašavajući da je sve tempirano kako bi ga se diskreditiralo uoči izbora suca Ustavnog suda i ombudsmana.
Najavio je da je spreman na poligrafsko testiranje i pozvao nadležna tijela da ga provedu, a podnijet će i tužbe protiv svih koji su ga lažno optuživali i prijetili mu putem društvenih mrežama. "Istina se neće utvrđivati na društvenim mrežama ili u medijima, već isključivo pred nadležnim institucijama", zaključio je.
Mirjana Pajković je, prije podnošenja ostavke, policiji podnijela tri kaznene prijave zbog neovlaštene distribucije eksplicitnog sadržaja. U prijavi je izrazila sumnju da je upravo Dejan Vukšić, kao bivši direktor ANB-a, iskoristio informacije do kojih je došao na temelju svoje funkcije te joj prijetio kompromitirajućim materijalom.
Kao dokaz je objavila audio snimku na kojoj se navodno čuje Vukšić kako joj prijeti da će "cijela Crna Gora vidjeti" njezine kompromitirajuće fotografije i snimke.
Agencija za nacionalnu sigurnost priopćila je da nema nikakve veze s objavom privatnih materijala. "Agencija zakonito obavlja poslove iz svoje nadležnosti i u potpunosti poštuje ustavom zajamčena prava. Privatne prepiske i sadržaji koji su predmet komentara nisu predmet interesa Agencije i kao takve ne mogu se dovesti u vezu s ANB-om", poručili su iz Agencije.
Zasad nije poznato hoće li slučaj dobiti sudski epilog jer se tužiteljstvo još nije oglasilo. U Crnoj Gori je zlouporaba tuđih snimaka, fotografija ili seksualno eksplicitnog sadržaja, poznata kao "osvetnička pornografija", kazneno djelo za koje je predviđena kazna do pet godina zatvora. Ako je djelo počinjeno prema djetetu, kazna može biti od dvije do deset godina zatvora.