Šanse malih zemalja su u ekološkoj proizvodnji hrane i ekoturizmu a to podrazumijeva obvezu zaštite cjelokupnog ekosustava koji je, u odnosu na brojne razvijene zemlje svijeta, još uvijek u dobroj mjeri sačuvan, istaknuli su sudionici iz Bugarske, Makedonije, Albanije, SiCG, Kosova, Rumunjske i Hrvatske, te Mađarske (koja je odnedavna u EU).
Predstavnici devet ministarstava poljoprivrede i zaštite okoliša te nevladinih udruga i stručnjaka iz te oblasti, na skupu od 27. do 29. svibnja u Mavrovu kod Skoplja, u organizaciji Regionalnog centra za zaštitu okoliša srednje i istočne Europe (REC), ukazali su na nužnost da se na regionalnoj razini donese strategija razvoja održive poljoprivrede, bioraznolikosti i zaštite okoliša.
Važnim su ocijenili donošenje i regionalne baze podataka o stvarnom stanju ugroženosti i zaštite prirode u zemljama JI Europe.
Bitne su i nacionalne strategije razvoja, koje nažalost, istaknuli su, mnoge zemlje još nemaju.
Stoga je iznesena inicijativa o osnutku demokratskog foruma u koji bi bili uključen i predstavnici državnih vlasti, nevladinih udruga, znanstvenici iz zemalja JI Europe. Njihov bi zadatak bio identificirati probleme te predlagati mjere za njihovo rješavanje.
Na temu GMO hrane, istaknuto je da ta problematika zahtijeva detaljne stručne analize, ali i da u svakom slučaju proizvođači odmah moraju obvezno deklarirati svoje proizvode jer potrošači imaju pravo znati što kupuju i jedu.
Hrvatska i BiH delegacija REC-a zajednički su predstavile projekt "Promicanje umrežavanja i razmjena u zemljama JI Europe - Današnje i buduće aktivnosti u Delti Neretve".
Gornji dio Delte Neretve, u kojem je Park prirode "Hutovo blato", nalazi se u BiH i prostire na 7411 hektara, a donji dio - u Hrvatskoj gdje stvara veliku deltu koja obuhvaća 12 tisuća hektara. Hrvatski dio delte znatno je smanjen zbog intenzivnih melioracija, a od 12 rukavaca danas postoje samo tri. Nestala su i pripadajuća močvarna područja, lagune i jezera, a sačuvani su samo dijelovi nekadašnje jedinstvene mediteranske močvare.
Delta Neretve uvrštena je u Ramsarski popis močvara 1992. godine.
Projekt zaštite Delte Neretve provodi se u okviru Pakta o stabilnosti za JI Europu i sastavni je dio regionalnog projekta za obnovu okoliša JI Europe, a financira ga Švicarska agencija za suradnju i razvoj (SDC).
Kao problem Delte Neretve, u kojoj se na hrvatskoj strani godišnje proizvede oko 40 tisuća tona mandarina i velike količine ostalog mediteranskog voća, istaknuto je korištenje pesticida, insekticida i drugih sredstava. Integralno gospodarenje je dovelo do opasne ugroženosti cijelog područja, a velik je i problem ulazak slane vode u tokove Delte Neretve. Samo zajedničkim dogovorom dviju država može se pomoći očuvanju toga prirodnog gospodarstva, istaknuli su stručnajci.
Mario Bjeliš iz Zavoda za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH ukazao je na problem sredozemne voćne muhe koja u Delti Neretve čini neprocjenjive štete u voćarstvu jer napada voće u vrijeme sazrijevanja. Korištenje insekticida i ostalih kemijskih preparata zaštite vrlo je opasno, ne samo za tlo već i zato jer je karenca do 40 dana. Petogodišnjim istraživanjem toga problema kao najbolje rješenje pokazao se uzgoj i ispuštanje sterilnih muških jedinki koje ne obavljaju proces reprodukcije i tako zaustavljaju razvoj bolesti na voću, a ne ugrožavaju tlo. Te su metode pokazale odlične rezultate u Americi, Africi i brojnim mediteranskim zemljama, rečeno je. Upozoreno je da se BiH i RH ta metoda još ne koristi, ali stručnjaci drže da bi se vrlo brzo trebala primjenjivati i u Delti Neretve.
Sudionici su na skupu istaknuli problem zaštićenih dijelova prirode u zemljama JI Europe gdje u mnogim slučajevima nema prave zaštite zbog loših upravljačkih struktura. Posebice je istaknuto da su mehanizmi kontrole neprimjereni, jer, premda postoje zakoni o zaštiti, problem je u njihovoj nedorečenosti i neprovođenju.
(Hina) xvs yrt