Među sudionicima su najveći poznavatelji Kantova djela, među kojima i članovi Predsjedništva Kantova međunarodnog društva Hans-Martin Gerlach, Reinhard Brandt i Volker Gerhardt, koji je ujedno predsjednik Kantova povjerenstva Berlinske akademije znanosti.
Kant je jedan od najvećih mislilaca koji u svijetu i u Hrvatskoj povezuje najveći broj filozofskih struja - ontoloških, znanstvenih i spoznajih teorija, filozofije uma, koje u Kantovim djelima nalaze svoj legitimitet, kazao je član Organizacijskog odbora Damir Barbarić. Po njegovim riječima zadnjih godina osobito su zanimljive Kantova praktična i politička filozofija, jer daju temelj i središte racionalnog kozmopolitizma te određuju pozitivne i negativne granice prosvjeteljstva.
O Kantovoj ideji vječnog mira raspravlja se osobito zadnjih godina s obzirom na najnovija iskustva svijeta, posebno u nas, istaknuo je Barbarić.
Začetnik njemačke klasične filozofije Immanuel Kant (1724.-1804.) široj je javnosti poznat po tome što je u 80 godina života nije napuštao svoj rodni Koenigsberg, tada glavni grad Istočne Pruske te što su po njemu zbog točnosti prolaska gradom namještali satove.
Dalekosežnost njegova nauka ogleda se u činjenici da je utemeljio teoriju svemira (Kant-Laplaceovu), te je stoljeće i pol prije osnutka Ujedinjenih naroda govorio o savezu naroda kao organizaciji koja može sačuvati mir.
Napisao je tri velike kritike - Kritiku čistog uma, Kritiku praktičnoga uma i Kritiku rasudne moći. Njegove rasprave pokušaj su odgovora na četiri pitanja - što mogu znati?, što moram činiti?, čemu se mogu nadati? i što je čovjek?