Skupština vjerovnika Diokoma: Nezakonit rad stečajnog upravitelja

NA DANAŠNJOJ sjednici Skupštine vjerovnika tvrtke Diokom u stečaju dio vjerovnika bivših radnika osporio je zakonitost obnašanja dužnosti stečajnog upravitelja Frane Krište pozivajući se na izmjene i dopune Zakona o stečaju od lanjskog listopada, prema kojima je Krišto bio dužan položiti stručni ispit, što do danas nije učinio pa vjerovnici zbog toga osporavaju njegove odluke.

Stoga, ustvrdili su vjerovnici, Krišto nije imao pravo prodavati Diokomove nekretnine, pa su osporili i njegovo izvješće, navodeći kako su iznimno vrijedne nekretnine, oprema i strojevi prodani ispod cijene, a da pritom čak nije zatraženo mišljenje Hrvatskog fonda za privatizaciju.

Opunomoćenik dijela radnika Zoran Kačić istaknuo je kako stečajni upravitelj Frane Krišto u izvješću nije naveo pojedinačne cijene po kojima su prodavane nekretnine, te da su nejasni kriteriji i cijena po kojima je najveći dio imovine, uz uvjet zapošljavanja 780 radnika, prodan splitskom poduzetniku Željku Kerumu. Kačić je Krištu prozvao i za prodaju odmarališta na Šolti bez odobrenja Odbora vjerovnika.

Sudac Trgovačkog suda u Splitu Ante Čapkun uzvratio je kako pitanje legalnosti obnašanja dužnosti stečajnog upravitelja nije predmet rada današnje Skupštine dodajući, ipak, kako Frane Krišto u skladu sa zakonom obavlja svoju dužnost sve dok ga se ne razriješi.

Stečajni upravitelj Krišto u izvješću Skupštini vjerovnika naveo je kako su nekretnine te oprema i strojevi stečajnog dužnika prodani po cijeni od 133,6 milijuna kuna od čega je do sada uprihođeno 120 milijuna kuna. Riječ je o, kako je rekao, 40 posto ukupne knjigovodstvene vrijednosti stečajne mase. Najveći dio imovine, poslovnih prostora i proizvodnih cjelina, prodan je tvrtki Kerum za 79 milijuna kuna.

Tvrtka "Diokom Novi", čiji je osnivač Kerum, prema ugovorenim obvezama, zaposlila je 780 bivših radnika na određeno vrijeme od tri godine, a Krišto je istaknuo kako je na kraći rok, zbog povećanog opsega posla, zaposleno još 47 radnika, te da će određeni dio radnika na takav način biti zapošljavan i u budućnosti ovisno o potrebama posla. Diokom, međutim, nije uspio u cijelosti naplatiti prodaju nekretnina u BiH te Srbiji i Crnoj Gori zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa. Tako je u BiH od 37 milijuna kuna uprihođeno tek 3,2 milijuna kuna. Dok je u manjim i neatraktivnijim gradovima u Srbiji i Crnoj Gori većina prostora prodana, poteškoće s imovinskopravnim odnosima Diokom ima u Beogradu, Vranju i Nikšiću gdje su prostori već više puta promijenili vlasnike.

Od uprihođenog prodajom nekretnina 2300 bivših radnika iz nultog isplatnog reda namireno je s 58,8 milijuna kuna. U drugom isplatnom redu duguje im se još 35 milijuna kuna, no od preostalog novca od prodaje ne mogu se naplatiti njihova potraživanja jer su u prvom isplatnom redu državne ustanove koje potražuju 67,5 milijuna kuna.

(Hina) dstr vkn