REZULTATI novog popisa stanovništva u Sloveniji odražavaju realno stanje i akulturaciju, a ne pritisak na manjine, ustvrdila je u razgovoru za mariborski list "Večer" demografkinja dr. Vojka Šircelj, komentirajući podatke, objavljene prošlog tjedna, po kojima je u Sloveniji živi 83 posto Slovenaca i 10 posto stanovnika koji u popisu prošle godine nisu naveli svoju nacionalnu pripadnost.
"U pogledu nacionalne pripadnosti i vjere najvažnija je promjena u zadnjih 11 godina povećan broj ljudi koji se nisu željeli opredjeljivati. Što je stanovništvo raznolikije i što više politika naglašava kulturne razlike, to su rezultati o nacionalnosti vjerodostojniji, a u nas takvi uvjeti postoje. To što 10 posto stanovnika nije navelo nacionalnost, ne govori da Slovenija ima restriktivnu politiku prema onima koji se ne opredjeljuju kao Slovenci. Samo bi takva restriktivna politika vodila do toga da se ljudi ne opredjeljuju za neku nacionalnu skupinu jer misle da bi im to štetilo", izjavila je dr. Vojka Šircelj iz Slovenskog zavoda za statistiku.
Po njezinim je riječima definiranje nacionalne pripadnosti demografski teško utvrdiva i subjektivna kategorija, pa je prilikom popisa više europskih država ispušta, a mlađi naraštaji identificiraju se na osnovi prvoga govornog jezika, a ne nacionalnosti.