NAJVEĆA slovenska udruga za zaštitu potrošača protivi se liberalnom odnosu prema uvozu hrane s genetički preinačenim organizmima (GMO), a sadašnju razinu zaštite ne ocjenjuje povoljnom iako je od 1. siječnja ove godine na snazi zakon po kojemu u hrani ne smije biti više od 1 posto GMO-a, piše u ponedjeljak "Mladina".
"Ne vidim potrebu za genetički preinačenom hranom, a njezine posljedice se na kratki rok ne mogu dokazati", rekla je u razgovoru za taj ljubljanski tjednik Breda Kutin, predsjednica Zveze potrošnikov Slovenije (ZPS), povodom otkrića GMO-a u "mini-poli" salami hrvatske tvrtke koja je u vlasništvu renomiranog slovenskog proizvođača.
Kutin je izjavila da je stanje do prije dvije godine u Sloveniji u pogledu zaštite od genetički promijenjene hrane bilo slabo, a potrošači su bili neinformirani, dok nova istraživanja pokazuju da se 85 posto ljudi protivi genetički promijenjenoj hrani.
U prije dvije godine provedenom istraživanju koje je financirala Europska unija i u kojima su istražene police s hranom u Austriji, Francuskoj, Sloveniji, Poljskoj i Njemačkoj, rezultati u Sloveniji bili su najslabiji jer je GMO otkriven u 8 od 20 testiranih prehrambenih proizvoda, osobito u proizvodima od kukuruza i soje. Od toga su 4 proizvoda bila iz uvoza, a 4 domaća, a u dva od potonjih otkriveni je GMO prelazio jedan posto.
"Ako nemate osviještene potrošače, onda se ne može mnogo učiniti. Osobno u genetički preinačenoj hrani ne vidim nikakve prednosti nego samo velik broj potencijalnih rizika", ocijenila je Kutin u razgovoru za tjednik "Mladina".