PDV se može smanjiti s 25 na 20 posto, ali to će imati posljedice

Foto: Emica Elvedji_Josip Regovic PIXSELL

PITANJU porezne politike u Hrvatskoj se često pristupa s emotivne strane i uz polovične informacije ili potpune neistine. Iako su građani u zadnjih nekoliko godina postali svjesniji što su i kako funkcioniraju porezi, razina informiranosti još nije zadovoljavajuća.

Zbog toga je početkom ove godine Ministarstvo financija uspostavilo Portal porezne konkurentnosti, s ciljem da se poveća informiranost javnosti i stvore preduvjeti za javnu raspravu o tome kakav porezni sustav u Hrvatskoj treba biti. Ti podaci prikazuju određene karakteristike poreznog sustava Hrvatske i sugeriraju koje se izmjene mogu napraviti.

Naravno, ako za to bude postojala javna i politička volja. Sama objava podataka sugerira da možda ministar financija Marko Primorac razmišlja o ozbiljnim intervencijama u porezni sustav, pa "ispituje vodu". Najveća sustavna promjena bi, zbog njegove važnosti za prihode državnog proračuna, bilo drastično snižavanje stope PDV-a. Zašto ne i na najmanju razinu u povijesti Hrvatske, 20 posto? 

Kakav je porezni sustav Hrvatske?

Bez ulaženja u detalje, porezni sustav Hrvatske karakteriziraju visoko oporezivanje potrošnje (PDV, trošarine, porez na potrošnju...), nisko oporezivanje kapitala (porezi na nekretnine, porez na dobit, porez na najam...) i nisko oporezivanje rada (zbog olakšica svaki drugi zaposleni ne plaća porez na dohodak).

Bitno je napomenuti da se govori o usporedbi s ostatkom EU, a zemlje Europske unije su najviše oporezivane države na svijetu. Stanovnici SAD-a, koji uglavnom plaćaju PDV (eng. sales tax) po stopi manjoj od 10 posto, ili stanovnici Japana, koji plaćaju točno 10 posto, neugodno bi se iznenadili visinama tog i ostalih poreza diljem EU.

Porezna politika utječe na svakog pojedinca u Hrvatskoj. Zbog toga je važno imati javnu raspravu o tome kakav porezni sustav želimo. Iz podataka se može vidjeti da su u Hrvatskoj jako visoki porezni rashodi. Donekle se radi o oksimoronu iako je sasvim u skladu sa stručnom terminologijom. Kada bi se ti porezni rashodi eliminirali, PDV bi se možda mogao spustiti s 25 na 20 posto. Ipak, to ima svoju cijenu, koja mnogima neće biti prihvatljiva.

Što su to porezni rashodi?

Porezni rashodi su propušteni prihodi države od poreza zbog poreznih oslobođenja, sniženih poreznih stopa, umanjenja porezne obveze ili porezne osnovice i sličnih propisa kojima se porezna obveza nekom smanjuje u odnosu na opći porez.

U Hrvatskoj postoje 33 izvora poreznih rashoda. Prvu grupu čine porezni rashodi po osnovi poreza na dodanu vrijednost, drugu porezni rashodi po osnovi doprinosa, treću po osnovi poreza na dohodak i prireza (2021. prirez je još postojao), a četvrtu po osnovi poreza na dobit.

Ukupna vrijednost svih poreznih rashoda 2021. bila je 15.8 milijardi kuna, od čega 9.32 milijarde kuna po osnovi poreza na dohodak, 3.3 milijarde po osnovi doprinosa, 1.18 milijardi poreza na dohodak i prireza te 2 milijarde po osnovi poreza na dobit.

Koji porezni rashodi postoje u Hrvatskoj?

Najveći porezni rashodi nastaju zbog snižene stope PDV-a od 13 posto i iznose 7.16 milijardi kuna. U tu poreznu olakšicu spadaju usluge smještaja u hotelima, prodaju jestivih ulja i masti, dječjih pelena i hrane, isporuka vode, ulaznice za koncerte, isporuka električne energije, prikupljanje komunalnog otpada, snižena stopa PDV-a u ugostiteljstvu itd.

Zbog snižene stope PDV-a od 5 posto, koja se odnosi na kruh, mlijeko, knjige, lijekove i medicinsku opremu, kino ulaznice i dnevne novine, država je u 2021. "izgubila" (nije uprihodila) 2.16 milijardi kuna.

Zbog raznih oslobođenja na plaćanje doprinosa, ponajprije za zdravstveno osiguranje zaposlenih mladih osoba, ali i još 13 drugih olakšica, država je propustila prihod od 3.3 milijarde kuna.

Snižena stopa poreza na dobit - porezni obveznici koji godišnje ostvare prihod manji od 7.5 milijuna kuna plaćaju porez na dobit od 10 posto - državi je smanjila prihode za dodatnih 1.1 milijardu kuna. Ostalih pet olakšica poreza na dobit iznosilo je 2 milijarde kuna. 

Smanjene stope PDV-a čine većinu poreznih rashoda

Čak 59 posto poreznih rashoda, odnosno propuštenih poreznih prihoda, odnosi se na razne olakšice za PDV. Prema ostvarenju proračuna za 2021., prihod države od PDV-a iznosio je 57 milijardi kuna, 21 posto više nego 2020.

Ti su prihodi ostvareni sa stopom PDV-a od 25 posto i umanjenim stopama od 5 posto i 13 posto. Da je opća stopa PDV-a 2021. bila 20 posto, porezni prihodi bili bi manji za 11.4 milijarde kuna. Jedini način da se taj manjak nadoknadi je ukidanje umanjenih stopa, što opet ne bi bilo dovoljno.

Može se kalkulirati s poreznim prihodima i poreznim rashodima, računati koliko bi određena promjena djelovala na državni proračun, ali radikalno smanjenje PDV-a s 25 posto na 20 posto nije nemoguće, samo treba drugačije "posložiti" porezni sustav.

PDV se može radikalno smanjiti, ali treba platiti i cijenu za to

Cijena za to bila bi ukidanje poreznih olakšica, ne samo umanjenih stopa PDV-a nego i oslobođenja od doprinosa, umanjenje obveze poreza na dohodak mladima i umirovljenicima, snižene stope poreza na dobit i druge. Vjerojatno ne svih, ali nekih najznačajnijih.

Pitanje je postoji li javna podrška i politička volja za tako korjenitu reformu jer bi neki nužno dobili, a drugi izgubili takvim izmjenama. Samo ukidanje smanjenih stopa PDV-a od 5 i 13 posto automatski bi povećalo cijene proizvoda i usluga koje imaju pravo na njih.

Možda bi šira javnost i prihvatila da se hotelima i ugostiteljskim objektima ukine umanjena stopa PDV-a od 13 posto, ali malo tko bi prihvatio da se ukine za dječju hranu i pelene, kruh, mlijeko i lijekove.

Povećanje javnog duga kao način financiranja snižavanja PDV-a

Alternativno, kada bi se išlo u radikalno smanjivanje stope PDV-a na 20 posto, to bi se moglo "financirati" dodatnim zaduživanjem. Ali Hrvatska je svoje limite povećavanja javnog duga istrošila u vrijeme krize nakon 2008. Tada je udio javnog duga u BDP-u narastao s manje od 40 posto na više od 80 posto, a nije bilo puno koristi od takve politike.

Trenutni javni dug Hrvatske iznosi između 48 i 49 milijardi eura, manje od 65 posto BDP-a. To je jedan od razloga zbog kojih Hrvatska ima BBB+ kreditni rejting s pozitivnim izgledom i ubrzo bi mogla ući u skupinu A, visokog kreditnog rejtinga. To bi se dogodilo prvi put u povijesti.

Državni rashodi mogu se smanjiti, ali za to nema ni hrabrosti ni volje

Rješenje koje je vjerojatno najmanje izvjesno je smanjivanje državnih rashoda. Iako je u Hrvatskoj krilatica da nema prostora za rezanje rashoda u državi postala dio narodnih izreka, to nipošto nije istina.

Prava istina je da nema ni političke ni građanske volje da se smanje državni rashodi jer velik broj ljudi u Hrvatskoj ovisi o javnom novcu (zadnje povećanje plaća u javnom sektoru obuhvatilo je 244 tisuće ljudi), a političarima je dijeljenje javnog novca dobar način za kupnju glasova.

Javna rasprava o velikoj poreznoj reformi

Svijest o potrebi stvarne reforme poreznog sustava u Hrvatskoj postoji, ali nitko nije imao hrabrosti da je zaista provede. Porezi nisu samo pitanje državnih prihoda jer utječu na brojne odnose u ekonomiji i društvu, od poslovnih i investicijskih do onih socijalnih.

Javna rasprava o tome kako bi porezni sustav trebalo mijenjati, ako bi ga uopće trebalo mijenjati, svakako je potrebna. Transparentna objava podataka Ministarstva financija dobra je osnova za to. PDV se može smanjiti na 20 posto, ali prvo treba postići relativan konsenzus o tome kako to ostvariti. 

Pročitajte više