Foto: Shutterstock
"Srbija svake godine gubi jednu općinu s prosječnih 35.000 stanovnika", izjavila je voditeljica Odjela za demografiju Republičkog zavoda za statistiku Srbije Gordana Bjelobrk.
Ako se promatraju i analiziraju natalitet, mortalitet i migracije, procjene su da će Srbi u dogledno vrijeme biti u prosjeku stariji za tri godine uz prosječnu dob od 46 godina, a svaki četvrti stanovnik imat će više od 65 godina, prenosi Radiotelevizija Srbije upozorenje dužnosnice srbijanskog zavoda za statistiku.
Sve više starih, sve manje mladih
U Srbiji je sve više starih i sve manje mladih, a prosječan broj djece za prirodan prirast trebao bi biti 2,1, dok je sada 1,4. Izravna posljedica toga je statistički gubitak u prosjeku oko 35.000 ljudi godišnje.
Miljenko Brekalo s Instituta društvenih znanosti u Zagrebu u emisiji je ukazao na trend depopulacije u Hrvatskoj za posljednja dva desetljeća, objasnivši da je to, među ostalim, posljedica procesa privatizacije koji je uništio brojne gospodarske kapacitete i ljudi su ostali bez posla, a industrijski rast nije na predviđenoj razini.
Brekalo kaže da su mnogi zbog toga napustili Hrvatsku i otišli u inozemstvo ili su nezaposleni, što ostavlja posljedice na populacijsku politiku.
"Čim nemate materijalnih sredstava za život, ne zasnivate obitelj, onda nema ni novorođenih i to je negativan trend koji će imati velike posljedice u Hrvatskoj, ali i u okruženju situacija je identična", upozorio je Brekalo.
Navodeći iskustva u Crnoj Gori sveučilišni profesor iz Podgorice Miroslav Doderović kaže da su Crna Gora i Kosovo iznimka u regiji jer imaju pozitivne statističke pokazatelje o prirodnom prirastu i takozvanu demografsku ravnotežu.
"Mi smo, zajedno sa Kosovom, izuzetak u cijeloj regiji. Crna Gora se prethodnih desetljeća svrstavala u zemlje s visokim natalitetom", rekao je Doderović, objašnjavajući to tradicijskim faktorima kroz povijest kad je bila "poželjna višečlana obitelj - zbog različitih povijesnih, političkih i vojnih razloga".
I u Hrvatskoj sličan problem
Doderović je naglasio i da je Crna Gora jedna od bivših republika Jugoslavije koja nije doživjela ratna razaranja, a uz to su održiva politička i ekonomska stabilnost utjecali na pozitivan prirodni prirast.
Predstavnik Slovenije u debati o populacijskoj politici Damir Josipovič iz Instituta za narodna pitanja naveo je procjene po kojima se u Sloveniji u sljedećih dvadeset do trideset godina "očekuje stagnacija stanovništva", ali se očekuje bitna promjena strukture jer će "udio starijih osoba bitno porasti, a udio mlađih od 15 godina bitno smanjiti".
Istraživanje agencije IPSOS pokazalo je da više od 80 posto građana država u regiji označava problem takozvane bijele kuge kao "izrazito važno društveno i nacionalno pitanje", a posebno visok stupanj toj temi pridaje se u Srbiji i Hrvatskoj, prenosi RTS.
Građani vide političke elite kao odgovorne jer s premalo pažnje brinu o populacijskoj politici, pa je u tom smislu "javnost u Srbiji i u Hrvatskoj najkritičnija prema svojim vladama".