"Ta sredstva su još blokirana" rekao je za Hinu glasnogovornik američkog ministarstva financija Taylor Griffin.
"Američka vlada radi na deblokadi te imovine", kazao je on, dodajući da ne zna kada bi se to moglo dogoditi "jer se moraju riješiti mnoga pitanja".
Hrvatska je već najavila da namjerava blokirati odmrzavanje tih 225 milijuna dolara bivše Jugoslavije dok se ne riješi pitanje sukcesije bivše države.
Stajalište Hrvatske o ovim sredstvima je "da se ne mogu odmrznuti dok se ne riješi do kraja pitanje sukcesije, obzirom da je ono što je potpisano u Beču na kraju ispalo malo drukčije", rekao je zamjenik hrvatskog ministra financija Damir Kuštrak.
Zemlje sljednice bivše Jugoslavije potpisale su u lipnju 2001. u Beču sporazum o sukcesiji bivše SFRJ. Hrvatska nije ratificirala taj sporazum jer se kasnije pokazalo da od 695 milijuna dolara predviđenih za sukcesiju stvarno postoji možda samo deseti dio.
Hrvatska je već blokirala 40 milijuna dolara sredstava bivše Jugoslavije deponiranih u američkim bankama koje su Sjedinjene Države odmrznule u prosincu prošle godine želeći time pomoći obnovu Srbije i Crne Gore.
Hrvatska računa da joj u svakom slučaju pripada njezin postotak od tih 40 milijuna dolara kao i od 225 milijuna bivše Narodne banke SFRJ, a blokadom njihovog odmrzavanja nastoji izvršiti pritisak kako bi otkrila što se dogodilo sa stotinama milijuna dolara bivše Narodne banke SFRJ od kojih, kako se vjeruje, nedostaje 90 posto.
Hrvatski diplomatski izvori drže, međutim, kako se Hrvatska blokadom odmrzavanja sredstava u SAD-u upušta u određene rizike koji joj se na kraju ne moraju isplatiti.
Sredstva bivše Jugoslavije je skoro sigurno već potrošio režim Slobodana Miloševića i Hrvatska će teško doznati gdje su ti novci završili. Odbijajući deblokadu u ime političkih načela ona odbacuje mala, ali ipak sredstva koja može korisno upotrijebiti, kažu izvori.
Protiveći se deblokadi sredstava Hrvatska se, također, suprotstavlja želji Sjedinjenih Država da tim sredstvima pomogne gospodarski razvitak regije i otrese se brige o tuđim novcima, rekli su izvori.
Hrvatskoj se u blokadi prve skupine financijskih sredstava odmrznutih u prosincu prošle godine pridružila i Slovenija, ali je sada ostala sama jer je Slovenija već rekla da želi deblokadu sredstva bivše Narodne banke SFRJ i njihovu podjelu zemljama sljednicama bivše Jugoslavije.
S druge strane, postoje i politički rizici za onoga u Hrvatskoj koji prihvati da Srbija i Crna Gora, nakon agresije na Hrvatsku i BiH i nakon što je bivši Miloševićev režim opljačkao zajedničku imovinu, opet sudjeluje u raspodjeli zajedničke imovine.
Prema sukcesijskom sporazumu Hrvatskoj bi od zajedničke imovine trebalo pripasti 23 posto, Sloveniji 16 posto, BiH 15,5 posto, Makedoniji 7,5 posto, a Srbiji i Crnoj Gori 38 posto.